Ekonomija, nezaposlenost i korupcija najveći su problemi na koje se u novoj regionalnoj anketi, koju je po nalogu američkog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) sprovela agencija IPSOS, žale građani svih zemalja zapadnog Balkana.
Prema rezultatima ankete, gotovo trećina građana BiH iz oba entiteta i sva tri naroda su u spontanim odgovorima gotovo jednoglasno naveli da su ekonomija, troškovi života i visoke cijene najveći problem s kojim je zemlja suočena, iako u javnom diskursu često dominiraju potpuno drugačije teme, poput problema prenosa nadležnosti, uloge stranaca u procesima odlučivanja i slične teme.
Prema ovoj anketi, nijedna od tema koje smo nabrojali nije navedena kao najveća prijetnja za zemlju.
Od ostalih problema s kojima je BiH suočena navedeni su ekonomija, korupcija, političke krize, nesigurnost, kriminal, siromaštvo, emigracija, nepristupačnost kreditima, zdravstvo te unutrašnji konflikti, koje je kao najveći problem navelo dva odsto građana.
Gotovo 90 odsto građana BiH misli da je korupcija veoma ozbiljan ili donekle ozbiljan problem.
Kao izvor korupcije vide davanje mita, djelovanje u vlastitom, a ne u opštem interesu, krađi i zloupotrebama, te korištenje veza i poznanstava, dok pravosudne institucije i organi ne djeluju.
Više od dvije trećine građana najmanje povjerenja ima u političke stranke, dok im vjeruje tek 18 odsto građana.
Nešto malo više građana vjeruje parlamentu, njih tek 24 odsto, dok velika većina ostalih građana nema povjerenje u parlament.
Slično je i kad su u pitanju premijeri, izborne komisije, predsjednici i sudovi, kojima vjeruje mali broj građana BiH.
Medijima vjeruje otprilike polovina građana, a nešto malo više povjerenja građani imaju u vojsku i vjerske institucije.
Više od 60 odsto građana BiH smatra da su mediji slobodni, dok ih oko trećina vjeruje da mediji nisu slobodni da izvještavaju.
Najviše povjerenja među građanima ima policija, i to s pozitivnim odgovorom otprilike 75 odsto građana.
Čak 65 odsto građana BiH podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali je njih samo 26 odsto priznalo da znaju šta ova inicijativa znači.
Samo 24 odsto građana BiH vjeruje da je u BiH moguć novi rat, dok ih dvije trećine ne vjeruje da je sukob moguć.
Od građana koji vjeruju da je sukob moguć, njih nešto više od trećine vjeruje da bi uzrok mogla biti opšta ekonomska i politička nestabilnost, dok ih oko 30 odsto vjeruje da bi sukob mogla izazvati druga etnička grupa.
Podsjećanja radi, u dijelu ovog istraživanja već smo objavili da podrška evropskim integracijama pada u Srbiji i u BiH ponajviše zbog pesimizma među Srbima, koji se vidi i po odnosu prema ratu u Ukrajini.
Naime, prema istraživanju IRI-ja, čak polovina građana Srbije smatra da je ruska invazija na Ukrajinu opravdana ili barem djelimično opravdana.
U IRI-ju kažu da je velika zabrinutost u vezi s korupcijom u skladu s ekspertskom analizom IRI-jeve Radne grupe za zapadni Balkan, koja je u julu 2023. objavila seriju od šest stajališta o efektima korupcije i kleptokratije na demokratski razvoj.
Kako navode, ovo istraživanje ukazuje da i međunarodna zajednica i regionalne vlade moraju uložiti veći napor u rješavanju problema na koje se građani najviše žale.
“Stavljanje fokusa na potrebe građana, podsticanje ekonomskog razvoja i jačanje demokratskih institucija mogu pokrenuti zapadni Balkan ka održivom miru, prosperitetu i integraciji u evroatlantsku zajednicu”, zaključuju oni.
