To najbolje ilustruju dostupne zvanične informacije. Naime, istraživanja pokazuju da je BiH jedna od zemalja koja je najviše nazadovala u borbi protiv korupcije u proteklih 10 godina i da se nalazi na 110 mjesto od ukupno 180 zemalja koje su dio istraživanja Transparency international BiH.
Problem koji BiH ima sa korupcijom se ne oslikavaju u podacima iz pravosudnih institucija koje karakteriše mali broj podignutih optužnica za korupciju u odnosu na ostale predmete, te presude koje glavnom za posljedicu imaju uslovnu kaznu.
To je pogotovo porazno kada se zna da je povjerenje u pravosudni sistem jedan od osnova za napredak bilo kojeg društva u svim aspektima, a tu spada i privreda. Stabilan pouzdan i pravedan pravosudni sistem privlači investicije i omogućava ekonomski rast, a prema do sada dostupnim informacijama vidljivo je da pravosuđe ne pomaže puno u tom poslu.
Milioni otišli u poboljšanje rada pravosuđa
Koliko novca je otišlo u poboljšanje rada pravosuđa vidljivo je u Izvještaju o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTV) za 2022. godinu u kojem je navedeno da je u periodu od 2004. do 2022. godine VSTV BiH osigurao sredstva u iznosu od 120 miliona KM za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. U pitanju su donatorska sredstva koje su uložena u nabavku opreme, u rekonstrukciju zgrada te održavanje pravosudnog informacijskog sistema.
Iz budžeta institucija BiH VSTV-u BiH za navedeni period, dodijeljeno je 20,9 miliona KM za nabavku računarske opreme, softvera i ostale opreme te za održavanje pravosudnog informacionog sistema i ostale tekuće izdatke za potrebe pravosuđa.
U izvještaju su predstavili i statistiku rada. Između ostalog je navedeno da kada je riječ o procesuiranju krivičnih djela korupcije, tužilaštva su riješila 1.080 predmeta, te podignula 205 optužnica.
„Tužilaštva su zaprimila 40 predmeta koji se odnose na korupciju visokog nivoa što predstavlja povećanje od 48 odsto u odnosu na broj predmeta koji su zaprimljeni u prethodnoj godini“, navedeno je u izvještaju uz napomenu da su u 2022. godini riješena 33 predmeta korupcije visokog nivoa i da su tužilaštva donijela 32 naredbe za provođenje istrage. To je kako su navelo „gotovo dva puta više u odnosu na broj donesenih naredbi u prethodnoj godini“.
„Riješeno je 27 istraga, odnosno 108 odsto više u odnosu na broj riješenih istraga u 2021. godini. Podignuto je 17 optužnica za korupciju visokog nivoa, što je znatno više nego u prethodnoj godini“, precizirano je u Izvještaju.
Lagumdžija: Izradićemo set preporuka za jačanje regulatorne uloge VSTV-a
Kako ova institucija vidi svoje dosadašnje dostignuće na ovom polju vidljivo je u uvodnoj riječi izvještaja a koje potpisuje Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH.
„Vjerujem da javnost posebno zanima pitanje efikasnijeg i kvalitetnijeg procesuiranja predmeta organizovanog kriminala i korupcije, pa vas želim informisati da je VSTV BiH, uz pomoć međunarodnih eksperata, započeo aktivnosti na identifikaciji slabosti sistema u ovoj oblasti, koji će, pored nezavisnog izvještaja, u narednom periodu izraditi i set kratkoročnih i dugoročnih preporuka za jačanje regulatorne uloge VSTV-a BiH u ovom s segmentu“, navedeno je u uvodnoj riječi.
Precizirali su koje su konkretne mjera preduzeli u 2022. godini.
„VSTV BiH je kreirao nove funkcionalnosti u postojećem Sistemu inteligentnog poslovnog odlučivanja (SIPO), zahvaljujući kojima je omogućeno praćenje podataka u realnom vremenu o kompletnom protoku predmeta organizovanog kriminala i korupcije što omogućava, kako VSTV-u BiH, tako i predsjednicima sudova, pouzdan izvor informacija za kreiranje ciljanih mjera i aktivnosti za unapređenje stanja u ovoj oblasti. Nakon razmatranja preporuka iz Trećeg godišnjeg izvještaja Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju, VSTV BiH je usvojio zaključak kojim je obavezao sudove da kreiraju akcione planove za efikasnije procesuiranje predmeta organizovanog kriminala i korupcije“, navedeno je u uvodnoj riječi predsjednik VSTV-a BiH.
Analize nisu ohrabrujuće
Kako rješavanje tih slučajeva izgleda u praksi, odnosno kakvi su rezultati rada pravosuđa i koji put treba proći jedna prijava slučaja korupcije, vidljivo je u Izvještaju o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH u 2022. godini, Transparency international BiH.
Oni su u svom izvještaju obuhvatili tužilaštva BiH i Brčko distrikta te tužilačke sisteme u RS i FBiH u periodu od 2019. godine do 2022.godine.
U monitoringu je naglašeno da se kvalitet rada tužilaštava u BiH ogleda prvenstveno u strukturi i vrstama sudskih odluka koje su donesene po pokrenutom krivičnom postupku, odnosno po podignutim optužnicama. Sudska odluka u krivičnom postupku u ovom kontekstu su odbijajuća presuda, oslobađajuća presuda i osuđujuća presuda.
„Očekivani cilj tužilaštava, ali i šire društvene zajednice je da se nakon što sud potvrdi optužnicu, donese što veći omjer osuđujućih presuda, a posebno sa obzirom na to da se smatra da se u prethodnim fazama krivičnog postupka potvrdila osnovanost sumnje da je učinjeno krivično djelo i ko je učinilac takvog krivičnog djela“, objašnjeno je u monitoringu.
Presude se uglavnom završavaju sa uslovnom kaznom
U dokumentu je navedeno da je tokom 2022. godine u BiH zabilježeno povećanje kako broja osuđujućih presuda, tako i povećanje broja oslobađajućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2021. godinu, odnosno povećanje sa 227 osuđujućih presuda u toku 2021. godine na 293 osuđujuće presuda u toku 2022. godine
„Od 293 osuđujuće presude za korupcijska krivična djela tokom 2022. godine, tek njih osam ili 2,7 odsto se odnosi na presude za korupcijska krivična djela na visokom nivou“, navedeno je u monitoringu.
Iako je povećan broj presuda tvorci ovog dokumenta su ukazali na drugi problem, a to su sankcije koje su proizašle iz tih presuda.
Naveli su da je u 2022. godini donijeta 101 presuda sa kaznom zatvora, te da ovaj podatak predstavlja najbolje rezultate u odnosu na period 2019 – 2021.
„Međutim, zabrinjava podatak da je procenat zatvorskih kazni u ukupnom broju donesenih osuđujućih presuda tek 34,6 odsto. S druge strane, čak 62,5 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela su sa uslovnom osudom, što nije nimalo odvraćajuće za eventualne počinioce ovih krivičnih djela, posebno uzevši u obzir težinu korupcijskih djela, kao i štetu koju korupcija proizvodi prema društvu u cjelini. Podatak da je tek u 2,7 odsto slučajeva osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela izrečena novčana kazna nam govori da se ovaj institut skoro i ne koristi, te da je uslovna osuda još uvijek jedan od osnovnih vidova kažnjavanja za učinjene krivičnog djela korupcije“, naglašeno je u monitoringu.
___________________________________________________________________________________
Rad pravosuđa iz ugla drugih
- U Mišljenju EU o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji stoji „Korupcija je raširena i svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana… Pravosnažne osuđujuće presude u predmetima korupcije na visokom nivou su vrlo rijetke i sankcije nemaju adekvatan preventivni učinak.“
- U izvještaju Europske Komisije se navodi da su „potrebni dalji napori na postizanju rezultata o proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju, posebno u predmetima korupcije na visokom nivou, koji nanose veliku štetu javnim fondovima.“
___________________________________________________________________________________
Procesuiranje korupcije na niskom nivou
Autori ovog dokumenta su naveli da se na osnovu dostupnih statističkih podataka o procesuiranju krivičnih djela korupcije u BiH može zaključiti da procesuiranje još uvijek nije na nivou koje zahtijeva trenutno stanje i rasprostranjenost korupcije u društvu.
„Iako je tokom 2022. godine zabilježeno povećanje ukupnog broja prijava u radu, kako za korupcijska krivična djela, tako i za ostala krivična djela, ovi rezultati i dalje nisu na očekivanom nivou, posebno uzimajući u obzir stanje u društvu, kao i sveprisutnu korupciju“, precizirali su u Monitoringu.
Napomenuli su da je zanimljiv podatak i da su tužilaštva u BiH tokom 2022. godine podigla ukupno 205 optužnica za korupcijska krivična djela, a da je od ovog broja tek 175 potvrđeno tokom 2022. godine.
„To može ukazati i na činjenicu da tužilaštva podižu velik broj optužnica koncem godine kako bi ispunili godišnje norme, te veliki broj tih optužnica ne dođe na razmatranje u sudove do početka naredne godine. Značajno je napomenuti da od ukupnog broja podignutih optužnica (205), njih 17 ili 8,2 odsto se odnosi na podignute optužnice za korupcijska krivična djela na visokom nivou. Međutim, od 17 podignutih optužnica za korupciju na visokom nivou, niti jedna od njih nije potvrđena tokom 2022. godine“, zaključeno je u monitoringu.
Gavran: „Borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH
Ekonomista Igor Gavran smatra da pravosudne institucije kroz svoj rad nisu opravdale gore navedeno ulaganje.
„Nažalost, ne samo da nisu opravdale ova sredstva nego su utrošile i mnogo više za dugotrajne propale sudske procese koji na kraju nisu završili očekivanim presudama. Kada se vode uspješno, slučajevi korupcije i drugih oblika kriminala sa finansijskom komponentom su i “najprofitabilniji” za državu, jer se mogu naplatiti značajna sredstva oduzimanjem nelegalno stečene imovine i novčanim kaznama, pa time praktično pravosudni sistem može sam sebe finansirati posrednim putem“, rekao je on.
Naglasio je da je “borba protiv korupcije” jedna od najčešće korištenih fraza u BiH, ali takođe i jedna od najpraznijih floskula koju uglavnom ne prate bilo kakve konkretne aktivnosti a pogotovo ne rezultati.
„Imamo svojevrstan začarani krug gdje bi sistem borbe protiv korupcije trebali uspostaviti i ovu borbu voditi oni koji su ili sami korumpirani ili barem povezani sa korupcijom u okviru njihovih stranaka i struktura vlasti čiji su dio. Obim korupcije u BiH zahtjeva stotine pa vjerovatno i hiljade procesa i odgovarajućih pravosnažnih sankcija prije nego se dosadašnji troškovi pravosudnog sistema mogu smatrati iole opravdanim“, istakao je o Gavran.
Pravna nesigurnost odbija investicije
Dodaje da trenutna situacija ima pogubne posljedice po privredu, jer je prisutna pravna nesigurnost i nepovjerenje u sistem koji otežava poslovanje onima koji su trenutno u BiH, a odvraća one koji bi eventualno mogli doći i ulagati.
„Povećava rizik i troškove poslovanja, jer je privrednicima jako teško naplatiti svoja potraživanja sudskim putem, jako je jednostavno izbjegavati plaćanje poreza i drugih obaveza čime se pogoduje nelojalnoj konkurenciji i sivoj ekonomiji. Korupcija omogućava podobnim neopravdanu dodjelu poslova u javnim nabavkama i zaradu koju inače ne bi mogli ostvariti u tržišnom takmičenju, te posljedično gubitak poslova i zarade objektivno boljima koji posluju legalno“, precizirao je Gavran.
Kako bi se trenutna situacija promijenila potrebne su korjenite promjene, koje polaze od vlasti.
„Nadležne vlasti i jesu uzrok svega navedenog i prije svega bi trebali promijeniti sami sebe, odnosno ukloniti sa pozicija vlasti one koji su sami korumpirani ili povezani sa korupcijom. Bez toga je potpuno nadrealno očekivati da takvi pojedinci učine bilo šta na suzbijanju nečega od čega ostvaruju korist. Mislim da bi automatizacija i nove tehnologije koje isključuju ljudski faktor, povećavaju transparentnost i kontrolu svih procesa podložnih korupciji (zapošljavanje, javne nabavke, administrativne dozvole i procedure) mogli znatno ograničiti prostor za korupciju i djelovati preventivno, ali bez sankcija za već počinjenu korupciju – kako političkih (smjene i isključenja iz javnog života) tako i sudskih (zatvorske i finansijsko-imovinske kazne) ne može biti dovoljnog napretka“, zaključio je on.
