Općenito, trećina ispitanika smatra kako je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se bori njihova država. Uglavnom su nezadovoljni načinom na koji se vlada protiv nje bori – više od polovice ispitanih na razini Europe i srednje Azije kazalo je kako vladi ide loše, svega 23 posto ispitanih smatra kako se vladajući korektno bore s korupcijom.
Ukrajina, Moldavija i BiH najgore su po pitanju korupcije, ocijenili su građani. Isti su kazali kako su često svjedočili primanju ili davanju mita. U prosjeku, jedno od šest domaćinstava dalo je mito javnim službenicima. Taj je broj u istočnim zemljama mnogo veći.
Treba ukazivati na nepravilnosti
Borba za transparentno društvo temelji se na stvarnoj volji političkih aktera i nositelja vlasti da pozitivne društvene vrijednosti poput poštenja, odgovornosti i učinkovitosti učine poželjnim ponašanjem.
Svakog pojedinca ili prijavitelja nepravilnosti treba osnažiti i zaštititi kako bi ukazivanjem na propuste učinili ovo društvo poželjnim mjestom za život, poticanje ulaganja i napredak u cjelini.
Hrvatska se protiv korupcije mora boriti vlastitim opredjeljenjem i snagom, a ne isključivo poticajima vanjskih i viših interesa uvjetovanih globalnim trendovima.
To je strateško opredjeljenje društva da se koruptivno ponašanje prevenira ugradnjom sustavnih alata u tijela javne vlasti, sve koruptivne nepravilnosti sankcioniraju, a neodgovorni pojedinci kazne i onemoguće u javnom djelovanju. Neki od alata su reguliranje lobiranja i zaštita prijavitelja nepravilnosti, izjavila je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.
