„Bosnakoop“, jedina preostala, od 12 poljoprivrednih zadruga, koliko ih je do 2010. godine bilo na području Doboja, izgleda da broji svoje poslednje dane.
Poreska uprava Republike Srpske najavila je da će izvršiti detaljnu finansijsku kontrolu poslovanja ovog poslovnog subjekta, uključujući poresku prijavu na dobit preduzeća, poresku prijavu na nepokretnosti, registrovanje prometa preko fiskalne kase, vođenje poslovnih knjiga i druge dokumentacije.
Naizgled, reklo bi se ništa neuobičajeno, da zadrugari, koji su vlasnici „Bosnakoopa“, u obraćanju portalu Antokorupcija nisu otkrili, kako oni tvrde, kriminalnu pozadinu cijelog slučaja kada je u pitanju ovaj poslovni subjekt.
„Prije 13 godina smo od tadašnjeg resornog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslava Milovanovića hvaljeni za uspješno poslovanje. Najavio je da će Vlada RS pristupiti izradi novoga Zakona o zemljoradničkim zadrugama, čime će pokloniti veću pažnju razvoju zadrugarstva kao nosioca poljoprivredne proizvodnje u RS. Posjedovali smo ukupno oko 4.000 dunuma zemlje, više nekretnina na teritoriji grada Doboja među kojima je, između ostalih, i upravna zgrada u centru grada. To je, po svemu sudeći, bio nekome mig da krene sa pljačkom naše zadruge i 2012. godina je poslednja godina za koju postoje podaci o njenom poslovanju u finansijskim institucijama RS, barem ono zvanično“ – stoji, između ostalog,u obraćanju zadrugara „Bosnakoopa“.
Provjerom njihovih navoda u centralnom finansijskom registru vidljivo je da su u pravu, jer u njemu stoji da su te godine imali ukupan prihod od 414.018 KM, sa 18 zaposlenih, sa jednim aktivnim računom, poslednji blokirani je 2018. godine, a kao direktor upisan je Marinko Janjilović, koji je i sada formalni direktor zadruge.
Zadrugari se, kažu, pitaju kako je moguće da su tužbom, 2017. godine, doveli do blokade računa Grada Doboj, zato što je nezakonito prodao dva poslovna prostora, koja su oni dobili na korištenje na 99 godina. Te prostore dobili su kao odštetu za data 124 placa, dodjeljena u Kotorskom izbjeglim i raseljenim licima za gradnju njihovih novih domova.
Međutim, u pozadini funkcionisanja preduzeća izvan zvaničnih finansijskih tokova odvijalo se, izgleda, krčmljene imovine zadruge, u kojoj su učestvovale lokalne, vlasti na višim nivoima, pravosudne institucije, advokati, pa djelom i sami zadrugari. Potvrda toga je u brojnim sudskim izvršenjima, koji su dati na uvid i u posjedu su našeg portala. Ne samo sudova u RS, već i u Federaciji BiH, gdje su se u izvršenjima naplaćivali mnogi navodni potražioci dugovanja. Upisivana su založna prava na zemljište “Bosnakoopa” u općinama Usora i Doboj Jug, kao i u Doboju.
“Prije tri godine bilo je aktuelan sporazum po kojem bi Grad Doboj trebao preuzeti PZ „Bosnakoop“ za nešto više od 1,8 miliona KM, za što bi preuzeo njenu imovinu i druga upisana prava na ime PZ Bosnakoop u zemljišnim knjigama na teritoriji grada Doboja. Grad Doboj bi ovim sporazumom preuzeo i postojeće višegodišnje obaveze „Bosnakoopa“ prema različitim potražiocima, uključujući i gotovo pola miliona maraka ovdašnjim dobojskim advokatima, čemu smo se kao zadrugari odlučno protivili“ – kažu zadrugari, te navode da se uporedo sa ovim nastavila pljačka i rasparčavanje jedine preostale zadruge u gradu na tri rijeke.
Da je to tako, svjedoče brojni otvoreni sudski sporovi, kojima „Bosnakoop“ ostaje polako bez cjelokupne imovine. U ovo se uključila i prije zvaničnog stečaja i Poreska uprava, koja je početkom godine, prema zvanično dostupnim podacima, naručilac tendera za prodaju zadružne opreme, mašine za hladno cijeđene ulja sa četiri izlaza, filtera presa za ulje, utovarivača, kamiona i drugih motornih vozila.
„Ovo je organizovana sistemska korupcija, koju nema ko da zaustavi, izgleda da je njen poslednji čin u toku. To bi moglo biti donesenim Rješenjem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja je u upravnom postupku pretvorila pravo svojine u korist Grada Doboj upravnu zgradu „Bosnakoopa“. Tako je umjesto blokade i naplate računa Grada on postao vlasnik i naše Upravne zgrade, što je nečuveno. U obrazloženju Rješenja naveden je akt Okružnog privrednog suda Doboj da je „Bosnakoop“ prestao da postoji 2019. godine, a u ovoj godini je naložena kontrola poslovanja“ – izražavaju čuđenje zadrugari.
Što se tiče Grada Doboj, njihovo obrazloženje zašto su podnijeli zahtjev za preuzimanje imovine PZ „Bosnakoop“, je što formalno pod ovim nazivom egzistiraju od 2000. godine i da su prije toga bili registrovani kao Zemljoradnička zadruga.
„Upisani posjednik nije dokazala da je ličnim sredstvima sticala ili gradila nepokretnosti koje su predmet ovog postupka, niti je bilo kojim materijalnim dokazom potvrdila da je pravni sljedbenik nosioca prava korišćenja u javnim evidencijama“ – stav je Grada Doboj po ovom pitanju i osnov na koji su se pozvali traženjem prava svojine nad zadrugom „Bosnakoop“.
