Građanski aktivizam

Kriminalom u BiH se “opere” više od milijardu evra godišnje – tužilaštva “rješavaju” predmete prebacivanjem nadležnosti

Za dobojski dio prijave, CHP je OJT Doboj 01.08.2023. godine uputio pritužbu u kojoj ga je upoznao sa procjenom da se u Doboju godišnje opere više desetina miliona KM, da se samo u građevinarstvu i trgovini za dio plata u gotovini isplati godišnje  preko deset miliona KM, na koje se ne prijave i uplate porezi i doprinosi preko šest miliona KM, da su neke privatne firme imale enormni razvoj i rast prihoda koji je nastao  upumpavanjem  prljavog novca  i da su dobojski vlastodršci  koristili lokalne firme, u kojima su oprali nekoliko desetina miliona KM. 

Centar za humanu politiku podnio je Tužilaštvu BiH, još 24.01.2022. godine, zahtjev za krivično gonjenje odgovornih za pranje novca i pristup informacijama o postupanju tužilaštva po službenoj dužnosti ili prijavama o pranju novca. Zahtjev za krivično gonjenje podnesen je na osnovu istraživanja i medijskih objava u kojima je navedeno da se u BiH godišnje opere preko milijardu eura, za koje su izjave o svojim saznanjima dali predstavnici MUP-a RS, tužioci i drugi, a koje su dostavljene kao dokazi.

CHP je uz prijavu dostavio i Zahtjev za slobodan pristup informacijama, kojim je na osnovu zakonskog prava traženo dostavljanje informacija o postupanju po službenoj dužnosti ili prijavama o pranju novca. Osim Tužilaštvu BiH, kao stvarno nadležnom, zahtjev je dostavljen na postupanje i Republičkom javnom tužilaštvu.

Međutim, tužilaštva na nivou entiteta i države su „riješili“ ovaj predmet tako što su ga proslijedili Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, koje CHP smatra da je nenadležnim ili najmanje nadležnim za ovaj slučaj. Očekivano, OJT Doboj je, samo dva dana od dostave predmeta Republičkog javnog tužilaštva, 20.07.2023. godine, donijelo naredbu o neprovođenju istrage. Bez obzira na nenadležnost, ovo tužilaštvo, prema tvrdnjama iz CHP, se nije nikako ili se, u najmanju ruku, nedovoljno upoznalo sa sadržajem zahtjeva i dokazima, u obrazloženju naredbe navodeći samo dio zahtjeva za krivično gonjenje odgovornih za pranje novca u Doboju, što je podnosilac zahtjeva koji je tražio krivično gonjenje odgovornih za pranje novca u BiH i RS koristio kao ilustraciju.

„Kao izgovor za neprovjeravanje navoda i dokaza iz zahtjeva OJT Doboj je koristilo odredbe uputstva glavnog republičkog tužioca, koje su zakonski problematične i na tragu tužilačkog nerada i zaštite kriminalaca od krivičnog gonjenja. Od Tužilaštva BiH i RJT su tražene informacije i o postupanju po prijavama i službenoj dužnosti o pranju novca u periodu od 2005. do 2021. godine, koje nam takođe nisu dostavljane“ – stoji u informaciji o ovom slučaju, dostavljenim od strane CHP-a portalu Antikorupcija.info.

Za dobojski dio prijave, CHP je OJT Doboj 01.08.2023. godine uputio pritužbu u kojoj ga je upoznao sa procjenom da se u Doboju godišnje opere više desetina miliona KM, da se samo u građevinarstvu i trgovini za dio plata u gotovini isplati godišnje  preko deset miliona KM, na koje se ne prijave i uplate porezi i doprinosi preko šest miliona KM, da su neke privatne firme imale enormni razvoj i rast prihoda koji je nastao  upumpavanjem  prljavog novca  i da su, stoji u pritužbi,  dobojski vlastodršci  koristili lokalne firme, u kojima su oprali nekoliko desetina miliona KM.

Pritužbu je 26.09.2023. godine dobojsko tužilaštvo uvažilo, iako, kako kažu u CHP, ovo tužilaštvo, kao ni policija u Doboju nemaju kadrovski, stručni, iskustveni, finansijski i voljni kapacitet za postupanje po njihovom zahtjevu, koji objektivno zahtijeva višemjesečne provere i istragu.

Ipak, istraga je započeta i od prošle sedmice službenici PU Doboj su u koordinaciji sa OJT Doboj uzeli ovaj predmet u rad i istraga se sprovodi. Najave od sitražitelja su da će se u istrazi angažovati i spoljni vještaci, najvjerovatnije iz Hrvatske i Slovenije.

CHP je izrazio nezadovoljsvo ponašanjem državnog tužilaštva u ovom slučaju.

„Umjesto da Tužilaštvo BiH izvrši provjere navoda tvrdnji iz vana i prenošenje informacija medija, provede istragu i krivično goni odgovorne za pranje prljavog novca u bankama, građevinarstvu, kupovini nekretnina, trgovini, ugostitetljstvu, kladionicama, advokaturi i drugim djelatnostima, ono se naprosto izmaklo iz ove priče. U ozbiljnim državama tužilaštva po službenoj dužnosti vrše provjere, provode istrage i gone odgovorne. Ovakve reakcije tužilaštvaa na višim nivoima, pa i nedostavljanje traženih informacija su dokaz da naša tužilaštva krivično ne gone odgovorne za pranje novca“ – izjava je za portal Antikorupcija.info predsjednika Centra za humanu politiku Momira Dejanovića.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije