Delegati glasno prekidaju govornika, skaču, zaustavljeni taman pre nego što započnu tuču – to se događalo 31. januara 2022. na sastanku Nacionalne samouprave mađarskih Roma (ORO). Taj sastank je bio posljednji pokušaj da se izabere kandidat koji će Rome predstavljati u parlamentu, na šta u Mađarskoj pravo ima svaka priznata manjina.
Kada se sjednica završila u 23:59, bilo je jasno: zakonski rok je istekao i zvanična interesna grupa mađarskih Roma neće poslati svog predstavnika u parlament u narednom zakonodavnom periodu.
To je posljednji događaj u sukobu koji dugo dijeli udruženje. S jedne strane je nevladin Savez mladih Roma Firos, s druge strane organizacija Lungo Drom (Dug put), koja već godinama podržava Fides, desničarsku vladajuću stranku premijera Viktora Orbana.
Obje organizacije htjele su da proguraju svog kandidata – na kraju ga nema nijedna.
„Dobre prilike” i prijetnje
Prethodno je vlada Viktora Orbana očigledno pokušavala da sumnjivim sredstvima obezbijedi pobedu Feliksa Farkaša, provladinog kandidata.
Atila Štojka, Vladin povjerenik za Rome, obećao je predstavnicima Lungo Drom „dobre prilike” ako podrže Farkaša, objavio je dnevnik Nepsava početkom januara 2022, pozivajući se na tajno snimljene audio snimke. A Štojka je i prijetio – kao službenik MUP-a sve on zna.
Na kraju, nijedan kandidat nije izabran – ali je spriječen predstavnik Roma koji bi eventualno u parlamentu mogao da glasa protiv buduće vlade Fidesa. To bi moglo da bude od koristi za Fides nakon parlamentarnih izbora 3. aprila 2022. Jer, prema anketama, biće tijesno, kako to nije bilo u posljednjih 15 godina.
Romi ignorišu anticiganizam u vladinom taboru
Slučaj ilustruje razmjere zloupotreba u politici prema Romima: Vlada je spremna da napusti vladavinu zakona kako bi zadržala vlast. Pritom može da računa na podršku dijela romske elite. I to uprkos činjenici da se u taboru vlasti često čuju antiromski tonovi.
Početkom 2020. na primjer, Orban je opisao odštete koje se po sudskom nalogu isplaćuju Romima koji su diskriminisani, kao „novac dobijen bez rada” koji jedna etnička grupa dobija dok druge vrijedno rade.
Mnogi romski zvaničnici ignorišu takve izjave. Brojne afere pokazuju da za mnoge od njih lični finansijski interesi imaju prednost nad potrebama Roma.
Predstavnik najveće manjina šuti u parlamentu
Pritom je efikasna politika za poboljšanje uslova života mađarskih Roma – neophodna. Skoro polovina njih živi u izuzetno lošim materijalnim uslovima, mržnja i diskriminacija su svakodnevna iskustva.
Tim je pogođen veoma veliki dio od oko 900.000 ljudi romskog porijekla koji, prema studiji Univerziteta u Debrecinu, žive u Mađarskoj. To je devet odsto ukupnog stanovništva, što Rome čini najvećom manjinom u zemlji.
Ipak, Romi jedva da se čuju u politici. Raspodjela poslaničkih mjesta u parlamentu otkriva ozbiljan problem zastupljenosti: među 199 poslanika samo je jedan Rom – Florijan Farkaš iz Lungo Droma sjedi u poslaničkoj grupi Fidesa.
Njegov bilnas iz protekla dva zakonodavna perioda: ni jednom se nije javio za riječ, brojne korupcionaške afere. Između ostalog, navodno je zajedno sa drugim romskim političarima pronevjerio više od pet miliona evra iz fondova EU.
Zato je i Farkašev ugled među mnogim Romima takav kakav jeste: „On je nula”, kaže Bela Rač iz Inicijative 1 Mađarska, koja se zalaže za prava Roma.
„Njegovo ime je postalo sinonim za ‘korumpiranog Roma’ i nanio je veliku štetu zajednici.”
Ipak, to do sada nije ozbiljno ugrozilo Farkaševo mjesto u poslaničkom klubu Fidesa, vjerovatno i zato što stranka nije željela da izgubi podršku Lungo Droma.
Kupovina glasova i miješanje u izbore
Za Fides se tu radi o glasovima. Ranije je bilo izvještaja o pokušajima da se utiče na birače i to posebno u siromašnijim dijelovima zemlje – dijeljenjem hrane ili čak gotovine, prije svega Romima.
U takozvanim opštinskim programima rada, u kojima su Romi nesrazmjerno visoko zastupljeni, vlada je, kako se navodi, povezala ostanak u programu, tj posao, za odgovarajuće glasanje. Ovakvi pokušaji manipulacije nisu novina Orbanove vlasti – slično se dešavalo i prije nego što je njegova stranka preuzela vlast 2010.
Prema Balašu Dobošu sa Instituta za manjinske studije pri Centru za društvene nauke (TK) u Budimpešti, viđenje Roma kao „grupe birača koju je lako mobilisati” je fundamentalni problem u mađarskoj politici. Stranke samo kratkoročno žele da obezbijede glasove romske zajednice, i ne teže dalekosežnim promjenama. Istovremeno, često imaju obzira prema glasačima sa antiromskim stavovima – jer je anticiganizam još uvijek rasprostranjen u mađarskom društvu.
Ni opozicija nije alternativa za Rome
Ujedinjena opozicija, koja želi promjenu vlasti u aprilu 2022. do sada nije uspjela da se predstavi kao kredibilna alternativa za mađarske Rome. Partijski savez još nije dostavio konkretne prijedloge za poboljšanje uslova života Roma, kritikuje aktivista Bela Rač.
„Oni još nisu uspjeli da se dogovore oko zajedničkih stavova, zbog čega su naši prijedlozi uzaludni. Kao Rom i kao neko ko radi za zajednicu, trenutno ne vidim nijednu stranku ili koaliciju za koju bih mirne savjesti rekao: oni su dobri.”
Mnogi Romi u Mađarskoj vjerovatno se slično osjećaju neposredno prije izbora. Ništa ne ukazuje na to da su Romi generalno manje zainteresovani za politiku od ne-Roma, kaže naučnik Doboš.
„Društveni i ekonomski kontekst, kao i diskriminacija doprinose tome da mnogi Romi osjećaju nepovjerenje, možda čak i razočarenje u politiku.”
Posljednji događaji vjerovatno tu neće mnogo promijeniti: Poput Florijana Farkaša, ni Atila Štojka do sada nije morao da se suoči sa pravnim posljedicama za svoje postupke.
