Za Majski cvijet, udruženje koje se godinama bori protiv nakane da se na zaštićenom spomeniku prirode Bunskim kanalima izgrade dvije male hidorelektrane, ova vijest je tračak nade. Ne toliko za njih, koji svoju bitku još biju, nego kao poruka svima koji su se kanili upustiti u novu avanturu gradnje na našim rijekama.
„Umora ima, ali odustati se neće. To nam na pamet nije ni palo, ni meni ni nevladinom sektoru, to jest ovim organizacijama koje nas podupiru, a lokalnoj zajednici isto. Mi odustati nećemo. To je naše, to je svih nas i to treba ostati budućim generacijama“, kaže Oliver Arapović, predsjednik Udruženja Majski cvijet.
Ipak, ovo je Pirova pobjeda, jer se odredba ne odnosi na investicije koje su već u postupku.
„Podnosioci zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola imaju rok tri godine za neki prijelazni period da završe svoje projekte i dobiju energetsku dozvolu. Svi oni koji budu prešli preko tog roka, nažalost, bit će izuzeti iz projekta, odnosno izgubit će energetsku dozvolu“, objasnio je ministar energetike i rudarstva FBiH Nermin Džindić (SBB).
Aktivisti diljem naše zemlje bili su uporni u nakani da se zabrani gradnja malih hidroelektrana tim više jer one godišnje proizvedu tek 2,5 posto električne energije. S druge strane, njihova izgradnja nanese ogromu štetu po okoliš i riječni biodiverzitet.
„Imamo 119 malih hidroelektrana oje su uništile na stotine kilometara riječnih tokova i prekinule život na brojnim rijekama. BiH u kontekstu klimatske krize ima obavezu zaštite rijetkog života koji mi imamo ovdje, a mi to ne radimo, mi smo omogućili privatnicima da zarađuju od našeg okoliša“, tvrdi Anes Podić, član Koalicije za zaštitu rijeka.
Bunski kanali su samo jedna od 354 male hidroelektrane koje trebale biti izgrađene na našim rijekama. Majskom cvijetu predstoji još jedna bitka, jer je investitor ishodio javnu raspravu za dobivanje vodne suglasnosti. Ni jedni ni drugi ne odustaju. Jednima je motiv novac, a drugima očuvana priroda. Pitanje je što je bitnije onima koji u konačnici odlučuju.
