Aarhus: Vlada Srednjobosanskog kantona usvojila je jedan od najznačajnijih razvojnih dokumenata, izmjene i dopune Prostornog plana za razdoblje 2005 – 2030. godina. Na ovo se čekalo godinama, zbog čega?
Melić: Izmjene i dopune Prostornog plana SBK- a za period 2005.-2030. godina prema mom mišljenju usvojene su političkom trgovinom između vladajućih stranaka u našem kantonu (SDA i HDZ). Vladajuće stranke se nisu slagale oko određenih lokacija za regionalnu deponiju, rudnike, vjetroparkove i nakon niza sastanaka političkih partnera nacrt Izmjena i dopuna PP SBK-a je pretrpio mnoge izmjene koje su usaglašane. Planirani vjetropark sa Galice izmješten je na Komar, lokacija za regonalnu deponiju izmještena je na bivši otvorni rudni kop u Bugojno. Pored ovih politčkih dogovora usvajanje PP SBK-a je takođe ubrzano sa viših nivoa politčkih stranaka radi unošenja trase brze ceste Nević polje – Lašva čija gradnja je počela prije usvajanja PP. Nakon usaglašavanja stranačkih interesa produžen je i rok usvojenog PP sa 2025 godine na 2030 godinu.
Aarhus: Vlada je u narednom periodu opredijeljena ka obnovljivim izvorima energije, stoga Prostornim planom nisu planirane ni nove mini hidrocentrale. Kakvo je Vaše mišljenje?
Melić: Ne slažem se da je Vlada opredijeljena prema obnovljivim izvorima energije jer u prostornom planu je planirana termoelektrana u Bugojnu i ako je BIH potpisala ugovor o zatvaranju svih termoelektrana, koliko se sjećam, do 2030. godine. Nisu planirane nove mHE ali su ostale sve one za koje je ranije potpisan koncesioni ugovor i čiji koncesionari imaju rok od tri godine da dobiju potrebnu dokumentaciju što je naravno Izmjenama zakonom o električnoj energiji na nivou FBIH. Određene su lokacije za solarne elektrane ali nisu ostavili mogućnost da lakše dođu do dozvola mnoge hale, trgovački centri, škole na čije krovove se mogu postaviti paneli.
Aarhus: Sa kojim aspketima Prostornog plana niste baš zadovoljni?
Melić: Nisam zadovoljan što se koncesioni ugovori “kisele” po deset godina za mHE i ostaje mogućnost produženja ugovora putem Aneksa. Takođe, nisam zadovoljan što plan nije uredio oblast ispuštanja otpadnih voda koje sve Općine našeg kantona ispuštaju u rijeke. Nisu planirali šta sa muljem koji se taloži na vodozahvatima i koji se vremenom uslijed visokog vodostaja pusti da ga voda odnese. Taloženje otpadnih voda i mulja uveliko zagađuje vodu, tlo i zrak sa teškim metalima i takva ispuštanja mulja ubijaju kompletan životinjski svijet u rijekama. Nisam zadovoljan što vodeni potencijal našeg kantona nije prepoznat kao šansa za razvoj turizma od kojeg bi mnogi stanovnici imali korist.
Aarhus: Je li zalaganje aktivista pridonijelo usvajanju ovog dokumenta I koliko je Vaša kampanja utjecala na to da se zaustavi i dalje planiranje mHE u Travniku?
Melić: Pojava naše neformalne grupe NVO u centru Kantona izazvala je veliko iznaneđenje jer su naš kanton i naša Općina dugi niz godina slovili kao mjesto gdje je velika ekspanzija za izdradnju mHE. Određenim aktivnostima Neformalne grupe, tj. kroz medijski nastup, pojavljivanjem na javnim raspravama, organizacijom potpisivanja peticije naših sugrađana, pokretanjem sudskih postupaka uz pomoć Aarhus centra i dr. uveliko je promjenilo svijest naroda, a takođe i svijest mladih političara koji pokušavaju da poprave greške svojih prethodnika. Takođe, uspjeli smo potaknuti 13 savjeta MZ sa područja Biljanske doline (rodno mjesto Salke Selmana, bivšeg premijera koji je veći broj centrala upravo izgradio na rijeci Biloj, a ima ih još u planu graditi) gdje su predsjednici MZ iz tog kraja potpisali peticiju kojom se protive daljnjoj gradnji mHE na svom području. Svojim djelovanjem uspjeli smo osigurati Odluku OV Travnik da se zabrani gradnja novih mHE, a dat je I rok od tri godine za one mHE koje imaju koncesioni ugovor te ukoliko se ne izgrade da se ti Ugovori ponište.
Aarhus: Koji su sljedeći koraci?
Melić: Naši koraci su :
- nastavak borbe za poništenje građevinske dozvole za mHE Oštrac,
- nastavak borbe za brisanje mHE Babanovac iz Prostornog plana SBK i poništenje koncesionog ugovora
- pokretanje sudskog postupka protiv Auto cesta FBIH koji na području naše Općine izmještaju korito rijeke Lašve u dužini od pet kilometara
- nastavak borbe protiv zagađivača koji otpadnim vodama iz svojih proizvodnih pogona dovode do pomora ribljeg fonda (Poljorad doo, Bajra doo i dr.)
