Cvijeće je Udruženje uz podršku RECOM mreže pomirenja i grupe mladih žena položilo kao aktivnost u okviru projekta “Simboli izgubljene prošlosti” koji ima za cilj izgradnju drugačije kulture sjećanja i kako bi odalo počast stradaloj djeci u proteklom ratu.
Mirna Omerčaušević, programska menadžerica Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, kazala je kako ovo Udruženje kontinuirano radi na promociji mira i toleranciji, dodajući da je za održivo pomirenje i trajni mir u regionu potrebno da se što veći broj ljudi svih generacija uključi u proces i upozna s činjenicama.
“Samo konstruktivan i kritički odnos prema prošlosti vlastitog naroda, ali i uvažavanje stradanja drugih naroda u BiH, može doprinijeti stvaranju kulture sjećanja međusobnog uvažavanja i poštovanja”, istakla je Omerčaušević.
Kroz aktivnosti projekta “Simboli izgubljene prošlosti” učesnice su učile o komunikaciji, nasilju, razumijevanju sukoba, identitetu i različitosti, te suočavanju sa prošlošću i izgradnji mira.
Projekat ima za cilj izgradnju drugačije kulture sjećanja koji će na osnovu ličnog iskustva i njihovih priča prenijeti glas žena i djece, a sa ciljem da se njihovi životi ne zaboravljaju, te potaknuti mlade da uče, pamte i kritički misle, kako bi spriječili zaborav uloge žene u ratnim i postratnim dešavanjima.
“Kroz ove programe, mladi ljudi svojim djelovanjem grade kulturu sjećanja u kojoj ima prostora za svakoga, te prihvataju bol, tugu i stradanje onog drugog bez da osjećaju nacionalnu izdaju. Izgradnja kulture sjećanja je dugoročan proces, na kojem svi zajedno treba da radimo”, kazala je Mirjana Trifković, edukatorica na ovom projektu.
Biti dio projekta i učenja o ratnim dešavanjima u BiH izuzetno je značajno, rekla je učesnica Isidora Trivković, dodajući da je posebno ponosna na učešće u odavanju počasti stradaloj djeci.
“Poslali smo jasnu poruku, da mladi ljudi u našoj zemlji žele život u miru i ljubavi. Ne smijemo dozvoliti da nam se prošlost ponavlja i samo zajedno možemo graditi mostove budućnosti”, poručila je ona.
Učesnica Fatima Mahmutović smatra kako je zahvaljujući ovom projektu proširila svoje znanje o izgradnji mira, tranzicijskoj pravdi i kulturi sjećanja, te da je uspjela izaći iz sopstvene “zone komfora” i pobijediti dominantne narative u bosanskohercegovačkom društvu.
“Odavanjem počasti iskazujemo poštovanje prema stradalim, suosjećanje i empatiju sa porodicama, ujedno nas uči o prošlosti, ali i kako graditi društvo koje neće dozvoliti da se grozne stvari ponove”, rekla je.
