Sve krivične prijave su putem automatskog softvera dodijeljene postupajućem tužiocu koji će kod provjera navoda utvrđivati da li postoji nadležnost Tužilaštva BiH ili su određene prijave u nadležnosti entitetskih tužilaštava.
Ovo je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazao Milanko Kajganić, novoimenovani glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine (BiH) na pitanje šta se će desiti s kaznenim prijavama koje su opozicijske stranke iz Republike Srpske podnijele protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te protiv više od 170 osoba, uglavnom članova općinskih izbornih komisija i biračkih odbora.
Kajganić je najavio da će Tužiteljstvo BiH do kraja ove godine podići ”nekoliko značajnih optužnica u predmetima protiv organiziranog kriminala koji su proistekli dešifrovanjem kriptovanih aplikacija”.
Najavio je i da će i dalje insistirati “manje složeni predmeti” prenose na entitetska tužiteljstva i Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH.
“Tužilaštvo BiH neće imati na čemu raditi osim na najsloženijim predmetima”, naglasio je Kajganić.
Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, nadležno za imenovanje sudaca i tužitelja u BiH, potvrdilo je Kajganića za glavnog tužitelja na sjednici, 20. oktobra, u Sarajevu.
Kajganić je bio jedini i najbolje ocijenjeni kandidat.
Miroslav Janjić, tužitelj Tužiteljstva BiH, povukao je kandidaturu zbog disciplinskog postupka, a Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država uvrstio drugu kandidatkinju Dianu Kajmaković, tužiteljicu istog tužiteljstva, na tzv. crnu listu.
Bez kontakata sa institucijama izvan pravosuđa
Kajganić je, iznoseći svoj program rada, naglasio da za svoju kandidaturu nije tražio ni od koga, bilo koje političke ličnosti, institucije ili bilo koje institucije izvan pravosuđa BiH bilo kakav vid podrške.
“Niti sam se sastajao niti prisustvovao bilo kakvim sastancima sa bilo kojom osobom koji bi doveli u pitanje moj ili integritet institucije kojom rukovodim. Nema prostora insinuacijama o bilo kakvim neprimjerenim kontaktima mene i osoba izvan pravosuđa, koje nisu iz Tužilaštva BiH”, kazao je Kajganić.
RSE: Zašto ste se prijavili na poziciju glavnoga državnog tužitelja, posebno znajući da je Vaša nova pozicija uvijek u fokusu javnosti te da nijedan od prethodna četiri glavna državna tužitelja nije dočekao kraj mandata?
Kajganić: Prije imenovanja na poziciju glavnog tužioca bio sam zamjenik glavnog tužioca zadnje tri godine. Nakon smjene prethodnog glavnog tužioca kontaktiran sam od VSTS-a (Visoki sudski i tužilački savjet, koji je nadležan za imenovanje sudaca i tužitelja u BiH). Pitan sam da li bih prihvatio dužnost vršioca dužnosti glavnog tužioca.
Smatrao sam da ta funkcija nosi, pored određenih benefita i obaveze i nisam mogao da odustanem od toga. Kad sam imenovan za vršioca dužnosti shvatio sam da mogu da unaprijedim radi Tužilaštva BiH i nisam mogao da odustanem.
Na kraju, to je i određeni profesionalni izazov u karijeri. Funkcija kao funkcija jeste teška, ali ništa danas nije jednostavno i smatram da ću moći odgovoriti i unaprijediti rad Tužilaštva.
O odljevu informacija
RSE: Iznoseći pred VSTS-om plan rada, rekli ste da ste protekle godine kao vršitelj dužnosti imali priliku uvidjeti sve što je problematično u Tužilaštvu BiH. Koji su kritični problemi i kako ih riješiti?
Kajganić: Najbitnije je da se zaštiti integritet institucije u smislu da se spriječi odljev informacija iz predmeta u javnost, ono nešto što šteti samom integritetu i nanosi štetu istragama u određenim predmetima.
U tom dijelu sam se osvrnuo i na korake koje planiram da preduzmem. To su određeni rasporedi određenih odsjeka unutar Tužilaštva BiH i pokušaj uticanja na svijest svih zaposlenih o potrebi zaštite informacija koje su u Tužilaštvu kako bismo zaštitili integritet.
Mimo toga, naravno, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ovo sve što radimo u prethodnom periodu nastavljamo raditi i ubuduće. Sada nas već očekuje podizanje i određenih optužnica u ovim predmetima gdje je istraga pri kraju. Govorim o predmetima organizovanog kriminala.
O saradnji sa policijom
RSE: Kakva je suradnja Tužiteljstva BiH s policijskim agencijama, prije svih Državnom agencijom za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH?
Kajganić: Saradnja kao saradnja je korektna. Međutim, problem je taj što uglavnom kad se govori o rezultatima i kad se govori o izraženim problemima – evo pričamo o korupciji i bilo čemu – onda je u fokusu samo Tužilaštvo BiH.
Smatram da trebamo svi da podijelimo odgovornost na način da svako bude u okviru svojih nadležnosti odgovoran za rezultate koje postigne u određenom periodu. Trudit ću se da svi budemo odgovorni, koji smo u tom lancu suzbijanja organizovanog kriminala, i da polažemo račune na jednak način.
Mislim da kroz intenziviranje saradnje i kroz uspostavljanje određenog, jačeg povjerenja između tužilačkih istražilaca i istražilaca policijskih agencija i tužilaca Tužilaštva BiH da možemo doći do boljih rezultata.
I tu nam je ključna i Obavještajno-bezbjedonosna agencija sa svojim kapacitetima koji, ako budu iskorišteni na pravi način, mogu sigurno poboljšati rad svih, pa i Tužilaštva BiH.
O kritikama OSCE-a
RSE: Slažete li se s nekim ocjenama, naprimjer OSCE-a, da tužitelji Tužiteljstva BiH provode istrage i podnose optužnice u predmetima koji su jednostavniji i lakši za rješavanje samo da bi ispunili normu, a ne upuštaju se u složene predmete, kako za ratne zločine tako i za organizirani kriminal, korupciju i slično? Ima li “samocenzure” kod tužitelja?
Kajganić: Pravosuđe je nezavisni stup vlasti, tako treba da ostane i mi u pravosuđu trebamo tako da se ponašamo i ne treba da kalkulišemo o bilo kakvim reakcijama javnosti ili politike.
Mi treba da budemo fokusirani na predmete i ja ću insistirati da tako bude i u Tužilaštvu BiH. Ocjena OSCE-a je bila takva, naprimjer u predmetima organizovanog kriminala gdje se smatralo da se radi na manje složenim predmetima.
Ja sam insistirao i insistirat ću i dalje da se ti manje složeni predmeti prenose na entitetska tužilaštva i Tužilaštvo Brčko distrikta BiH, a da najsloženiji ostanu u Tužilaštvu BiH. Tužilaštvo BiH neće imati na čemu raditi osim na najsloženijim predmetima. Isto tako i u predmetima organizovanog kriminala.
Permanentnim nadzorom nad radom tužilaca, o čemu sam govorio i na sjednici VSTS-a, ću nastojati da se radi na najsloženijim predmetima.
To smo već uspjeli kod predmeta zloupotrebe i nezakonite trgovine akciznim proizvodima, tzv. rezanog duvana. Te predmete koji su manjeg obima i manje štetnih posljedica se procesuiraju kroz prekršajni postupak.
To prethodno nije bio slučaj, pa se na taj način da kažem “norma i statistika” tužilaca poboljšavala. To neće biti slučaj u narednom periodu.
O etničkoj pripadnosti tužilaca
RSE: Znamo da se kod postavljanja sudaca i tužitelja u BiH često vodi računa o tzv. etničkoj zastupljenosti, na što je ukazao i npr. OSCE, a ne stručnošću, iskustvom i radnih rezultatima. Kod dodjeljivanja predmeta, recimo ratnih zločina, gleda li se na to koje će nacionalnosti biti tužitelj?
Kajganić: Kad sam preuzeo dužnost v.d. glavnog tužioca u potpunosti sam uspostavio automatsku dodjelu predmeta kroz tzv. tužilački CMS i u Tužilaštvu BiH se svi predmeti dodjeljuju isključivo na takav način.
Sistem ne može prepoznati etničku pripadnost nekog tužioca. Dešavaju se situacije da imamo određene predmete koji su složeniji i gdje treba da postupa više tužilaca i onda dodjeljujemo zaduženom tužiocu jednog ili dva tužioca.
Ne vodi se apsolutno računa o etničkoj pripadnosti već samo o opterećenosti tužioca i njegovom afinitetu da najbolje postupa u nekom predmetu.
O “najboljim praksama”
RSE: Evropska komisija je preporučila dodjeljivanje BiH kandidacijskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, a fokus uvjeta za članstvo je na reforma pravosuđa. Strukturirani dijalog EU i BiH o pravosuđu pokrenut je prije deceniju, 2011. godine. Postoji li više taj dijalog i sudjeluje li Tužiteljstvo BiH u njemu?
Kajganić: Tužilaštvo BiH trenutno ne učestvuje u takvim aktivnostima. Mi smo davali svoje doprinose u peer-review (stručna provjera) misiji koja je dolazila u BiH kako bi ocijenila stanje pravosuđa u oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Sad je i u mom fokusu rada da se te preporuke koje su iznesene u izvještaju provedu i u Tužilaštvu BiH.
Ono što je meni isto tako u fokusu i što sam iznio u svom programu rada je da mi trebamo proaktivno da se ponašamo u smislu uvođenja najboljih praksi u procesuiranju predmeta koji su u našoj nadležnosti ne čekajući kandidatski status pa da nam neko sa strane kaže šta i kako treba da radimo.
Jednostavno, trebamo i sada da primjenjujemo te najbolje prakse, bez obzira što još uvijek nismo zemlja kandidat za članstvo u EU i ne pregovaramo o članstvu.
