Udruženje Misli dobro na osnovu analize “Realna cijena lijekova”, koja je pokazala da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, podnijelo je inicijativu za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.
Usvajanjem ove inicijative koja je poslana Agenciji za lijekove BiH, Stručnom savjetu Agencije za lijekove BiH, Savjetu ministara BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH, na tržištu BiH došlo bi do značajnog smanjenja cijena lijekova i ne bi ugrozilo poslovanje bilo kojeg privrednog subjekta.
Inicijativom se traži smanjenje veleprodajne marže sa OSAM NA ŠEST ODSTO, zatim, da se kao referentne zemlje za izračun cijena lijeka uzmu Srbija, Hrvatska i Severna Makedonija, a ne kao što je sada slučaj Srbija, Hrvatska i SLOVENIJA gdje je je životni standard daleko veći u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
“Ne tražimo ništa što već nije praksa u regionu. Regulativa koja je trenutno na snazi u Bosni i Hercegovini u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka i najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine. Tržište lijekova u BiH vrijedno je više od 700 miliona KM i očigledno je da se regulativa usvajala pod uticajem raznih lobija. Tražimo samo da se veleprodajne marže usklade sa onima u regionu jer u Srbiji i Crnoj Gori je maksimalna veleprodajna marža šest odsto, a u Bosni i Hercegovini osam odsto”, rekli su u Udruženju “Misli dobro”.
Kada je riječ o Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova, Bosna i Hercegovina je do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala takav dokument, a što je odgovaralo isključivo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka koji upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit. Osim Pravilnika na cijene lijekova u BiH u značajnoj mjeri utiču i maloprodajne marže koje su u nadležnosti entiteta, a koje su u odnosu na region takođe najveće u regionu.
“Korist od usvajanja inicijative imala bi šira društvena zajednica kako građani tako i fondovi zdravstvenog osiguranja i bolnice, a s obzirom na profit koji ostvaruju veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka, sigurni smo da ni u njihovom poslovanju ne bi došlo do ozbiljnih problema. Farmaceuti su zatvaranjem svojih biznisa prijetili i kada je usvajan Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ali do toga nije došlo, čak u odnosu na 2017. godinu u BiH imamo daleko više apoteka”, naglasili su u Udruženju Misli dobro.
