Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u Bosni i Hercegovini, a koja se donosi na svim nivoima vlasti (država, entitet, kanton), u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, a posljedica toga je da građani Bosne i Hercegovine u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru plaćaju najviše cijene lijekova.
Ono što posebno zabrinjava, jeste činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim preko 700 miliona KM u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka u Bosni i Hercegovini, koji u odnosu na regionalna tržišta, upravo u Bosni i Hercegovini ubiru najviši profit.
Pravilnikom o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH koji je na snagu stupio 1. januara 2017. godine predviđeno je da direktor Agencije za lijekove u roku od 60 dana, imenuje organ koji će vršiti nadzor nad primjenom Pravilnika, međutim Nadzorno tijelo nad primjenom Pravilnika imenovano je tek u decembru 2018. godine i zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasjeda. Zanimljivo je da je Bosna i Hercegovina do te 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova.
Kada je riječ o samom Pravilniku koji je na snazi, njegov sadržaj u odnosu na sadržaj dokumenata iz regiona najviše je na štetu građana Bosne i Hercegovine jer je maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH 8 % dok je u Srbiji i Crnoj Gori 6 %.
Pored Pravilnika koji je najznačajniji dokument za tržište veleprodaje, ništa bolja situacija nije ni sa regulativom koja se donosi na nivou entiteta i kantona, a koja je, takođe, u odnosu na region, najviše na štetu građana Bosne i Hercegovine i najviše pogoduje lancima maloprodajnih apoteka u Bosni i Hercegovini. Maloprodajne marže koje su definisali nadležni ministarstvi zdravlja Republike Srpske i Federacije BiH su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su te marže u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji propisana marža je manja. Primjera radi na lijek čija je veleprodajna cijena 1.000 KM, apoteka u Republici Srpkoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji BiH 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, u Hrvatskoj 100 KM, a u Srbiji svega 15,6 KM.
Analiza “Realna cijena lijekova” pokazala je da je devet, od posmatranih trinaest lijekova, iz grupe deset najprodavanijih lijekova u Bosni i Hercegovini, najskuplje u regionu i da odgovornost za to snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno osiguranje kao i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
Analiza je urađena u okviru projekta “Realna cijena lijekova” koga realizuje Udruženje građana “Misli dobro” i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koji implementiraju Centri civilnih icinijativa kao glavni implementator uz finansijsku podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
