Korupcija u obrazovnom sistemu je ozbiljan problem koji utječe na kvalitet škola i univerziteta širom svijeta, navodi se izvještaju antikorupcijske organizacije Transparency International u kojem stoji da je jedan od šest studenata morao platiti mito obrazovnim institucijama.
U nekim dijelovima subsaharske Afrike i Azije to znači da roditelji moraju platiti naknadu za mjesto u školi, što bi trebalo biti besplatno.
U istočnoj Europi studenti plaćaju mito kako bi se upisali na univerzitet.
Ova antikorupcijska organizacija sa sjedištem u Berlinu je napoznatija po svom „Globalnom korupcijskom barometru“ koji mjeri razinu korupcije u preko stotinu zemalja svijeta na temelju više od 114 hiljada intervjua sa članovima kućanstava.
U ovogodišnjem istraživanju se ispitanicima postavljalo pitanje o njihovoj percepciji i direktnim iskustvima vezanim uz nepoštenje u obrazovnom sistemu.
Sumnjive škole
U mnogim državama je percepcija obrazovnog sustava izrazito negativna. U izvještaju se navodi da gotovo tri četvrtine Kameronaca i Rusa smatra njihov obrazovni sistem „korumpiranim ili izrazito korumpiranim“.
Rezultati pokazuju veliki raspon zloupotrebe.
U Pakistanu postoje hiljade „sumnjivih škola“ bez stvarnih studenata koje koriste državna sredstva kako bi platili „učitelje duhove“.
Financijski gubici u školama u Keniji imaju vrijednost 11 milijuna školskih knjiga, navodi se u izvještaju. Istraživanje u 180 škola u Tanzaniji pokazuje da više od trećine namjenjenih sredstava nije došlo do škola.
U Grčkoj se upozorava na nepotizam u visokoškolskim institucijama, dok u Vijetnamu postoji problem sa potplaćivanjem kako bi se osigurala mjesta u najtraženijim školama.
U izvještaju se citiraju podaci Ujedinjenih nacija koji pokazuju da se u više od 110 zemalja svijeta ubiru naknade za obrazovanje koje bi po zakonu trebalo biti besplatno.
Stupanj nepoštenja
Zašto je obrazovanje tako osjetljivo na korupciju?
Roditelji žele najbolje za svoju djecu i zbog toga ih beskurpulozni dužnosnici koji kontroliraju mjesta u obrazovnim institucijama iskorištavaju do krajnjih granica, navodi se u izvještaju.
To također uključuje velike količine državnog novca koji se gubi na putu do lokalnih školskih dužnosnika. U Nigeriji je u samo dvije godine izgubljen 21 milijun dolara namijenjen školama.
Međutim, korupcija nije samo problem zemalja u razvoju.
Velika potražnja za univerzitetskim obrazovanjem je otvorila mogućnost nezakonitom naplaćivanju obrazovnih usluga.
Studentima je više nego ikad potrebna visoka stručna sprema i pod velikim su pritiskom da se upišu na univerzitet i da ga završe s dobrim ocjenama, što stvara plodno tlo za korupciju i prevaru.
Istočnoeuropske i bivše sovjetske države imaju posebno problema s time. U Gruziji je pokrenuta reforma kako bi se zaustavila korupcija pri upisu na fakultet koja ne samo da podrazumijeva „plave koverte“ već i složen sistem plaćanja tutorstva, otkriva Transparency Interntional.
U nekim državama je prisutna i mnogo praktičnija vrsta potplaćivanja, kao naprimjer u Rumuniji u kojoj smještaj u studentskom domu podrazumijeva plaćanje mita.
Potražnja za diplomom je također pokrenula industriju lažnih univerziteta.
U Sjedinjenim Državama postoji oko hiljadu univerziteta koji prodaju lažne diplome, procjenjuje Transparency. Lažne diplome nisu samo bezazlena samoobmana jer ih mnogi koriste kako bi dobili posao za koji je potrebna visoka stručna sprema, uključujući i posao u nuklearnoj elektrani, što je jedan od poznatih slučajeva.
Potražnja za visokim obrazovanjem kao globalnim multi milijarderskim biznisom je otvorila mogućnost za prevare, kaže Philip Altbach, direktor Centra za međunarodno visoko obrazovanje na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bostonu. Altbach poziva na koordiniranu međunarodnu suradnju kojom bi se postavili jasni standardi i dijelile informacije.
Potreba za integritetom
Istraživanje Transparency Internationala pokazuje da korupcija ima korozivni učinak na obrazovanje tako što podiže cijene i umanjuje kvalitet.
„Mnogi ljudi ne shvataju razmjere korupije u obrazovanju, od financiranja obrazovanja do akademske korupcije“, kaže urednik izvještaja Gareth Sweeney.
„U nekim državama to je tako ozbiljan problem koji bi mogao potkopati vjerodostojnost njihovog obrazovnog sistema“, dodaje on.
Međutim, u izvještaju se navode i neki pozitivni koraci u borbi protiv korupcije.
U Čileu je u škole uveden predmet Borba protiv korupcije, a profiteracija mobilne telefonije u Africi se koristi kako bi se ljudima omogućilo da izraze svoju zabrinutost vezanu uz podmićivanje u školama.
U mnogim državama su otvoreni centri za pravno savjetovanje kako bi se pomoglo zajednici da započne pravnu borbu protiv korupcije u školama. Također postoje i međunarodni napori da se poboljša nadzor sredstava namijenjenih obrazovanju.
Ljudsko pravo
Međutim, korupcija je još uvijek ozbiljan problem, posebno ako uzmemo u obzir da nekoliko milijuna djece uopće nema pristup školama.
„Korupcija je prepreka osnovnom ljudskom pravu na obrazovanje“, kaže Sweeney.
Iako postoje aktivisti koji pozivaju na obrazovanje za sve kao što je Malala Yousafzai iz Pakistana, ovaj izvještaj upozorava na prepreke koje nastaju u najsiromašnijim zajednicama zbog nelegalnog plaćanja pristupa školama.
Nastavnici uzimaju mito kako bi nadomjestili svoje jadne plaće ili neredovna primanja, što potiče pitanja o nedostatku sredstava koja dolaze s viših nivoa.
Sweeney kaže da bi trebao postojati način mjerenja dobrog upravljanja u svim budućim svjetskim obrazovnim ustanovama.
„Čak i kada se ukinu formalne školske pristojbe, mnoga domaćinstva su i dalje prisiljena plaćati neformalne pristojbe. Kako si jedna obitelj može priuštiti takve troškove kada si ne mogu priuštiti ni normalne dnevne obroke“, pita se Pauline Rose, direktorica Unescovog globalnog izvještaja za nadzor koji prati napredak država ka uvođenju osnovnog obrazovanja za sve.
„Dok se ne iskorijene ti skriveni troškovi, ne možemo obrazovanje nazivati besplatnim i univerzalno osnovno obrazovanje će i dalje biti nedostižan cilj za najsiromašnije“, zaključuje Rose.
