GRADONAČELNIKU GRADA PRIJEDORA
SKUPŠTINI GRADA PRIJEDORA
ODBORNICIMA GRADA PRIJEDORA
GRAĐANIMA GRADA PRIJEDORA
Poštovani,
Kada se izgovori riječ Bistrica, i da ništa ne znate o njenom značenju, vrlo brzo možete zaključiti da se radi o nečemu bistrom, čistom i prirodnom. Prema etimologiji riječi, Bistrica dolazi od riječi “bistra” što znači “prozirna” ili “čista”. Mnoga mjesta i rijeke širom Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Češke, Slovačke i tako dalje, nose naziv Bistrica.
Bistrica kod Prijedora je jedno od najljepših potkozarskih sela u kojem živi više od 700 stanovnika i u kojem se svakodnevno odvijaju životne aktivnosti kao što se odvijaju u svakom naseljenom mjestu. Djeca idu u školu, igraju se na igralištu kod društvenog doma, treniraju folklor, mještani idu na posao ili se bave određenom poljoprivrednom proizvodnjom, lovci love po potkozarskim proplancima, mještani se bave sakupljanjem šumskih i samoniklih plodova, sprovode se razne društvene i kulturne manifestacije i slično.
Ima Bistrica i svoju tešku prošlost. Veliki je teret Bistrica podnjela u prethodnim ratovima, o čemu svjedoče brojni spomenici koji se nalaze na području MZ Bistrica. Ali evo, nekako se Bistrica ponovo stavlja pred veliki izazov i veliku prijetnju, kao da joj nije bilo dovoljno muke u prethodnom vijeku.
Početkom maja 2023. godine, mještani su uočili da se u srcu Bistrice, na lokaciji pored rijeke Crljenjače odvijaju čudne i njima nepoznate aktivnosti sa kamionima, bagerima i sličnom mehanizacijom. Niko nije znao o čemu se radi niti ko izvodi te aktivnosti sa takvom mehanizacijom, dok se nisu počela pojavljivati poznata lica iz okruženja kao što je Božo Marić iz Omarske i mještanima nepoznata lica kao što je Srđan Klječanin ( Rufi ) iz Teslića.
Naime, dotični Božo Marić je prije nekih 10 godina kupovao zemlju od mještana ( po veoma mizernoj cijeni od 500 KM ) uz obrazloženje da će na toj lokaciji graditi Eko centar. Mještani su to sa radošću prihvatili jer su prepoznali koliko bi to bilo značajno za Bistricu. Čak šta više, činili su ustupke i odobravali da se preko njihovih parcela izgradi pristupni put do Eko centra.
Građani su počeli međusobno da se interesuju o čemu se tu zapravo radi i saznali su da je Božo Marić ustupio svu tu zemlju, koju je godinama kupovao od mještana, Srđanu Klječaninu kako bi on vršio eksploataciju uglja ( lignita ).
Nakon tog saznanja, mještani su počeli sa negodovanjem i nisu htjeli da prihvate tu inicijativu, jer znaju kakve sve katastrofalne zdravstvene, ekološke i druge posljedice može proizvesti ta divlja poslovna inicijativa.
Građani su počeli da se okupljaju i da razmatraju sve opcije kako da pomognu sebi i svojoj Bistrici, te su 21.05.2023. godine organizovali sastanak na kojem je bilo prisutno oko 100 mještana i na kojem su razgovarali o novonastalom problemu u Bistrici.
Tih dana je Ministartvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju obavjestilo javnost da je nosilac projekta „DRVO-EXPORT“ d.o.o. Teslić, podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja (lignita) na ležištu „Bistrica“ kod Prijedora, površine eksploatacionog polja od 9,50 ha i da zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Građani su na tom sastanku definisali sve primjedbe i dostavili ih Ministratvu u definisanom roku.
Nakon sedam dana, 28.05.2023. godine, usljedio je drugi sastanak građana na kojem je takođe bilo oko 100 mještana i na kojem se insistiralo da se institucije uključe u rješavanje ovog problema, da inspekcijski organi utvrde ispravnost svih aktivnosti koje se konstantno na ugljenkopu sprovode, te da se pozove gradonačelnik Slobodan Javor na razgovor sa mještanima i da on svojim autoritetom pomogne u rješavanju ovog problema.
Dana 04.06.2023, građani su održali Zbor građana, kao neposredni mehanizam za odlučivanje o bitnim stvarima na području jedne mjesne zajednice, na kojem je bilo oko 150 mještana i na kojem su usvojili tri ključna Zaključka:
1. Građani MZ Bistrica NE ŽELE da se na području njihove MZ vrši eksploatacija uglja;
2. Građani MZ Bistrica će koristiti sva dozvoljena sredstva kojim će pokazati svoje nezadovoljstvo ukoliko se aktivnosti na otvaranju rudnika uglja što prije ne zaustave;
3. Građani MZ Bistrica formiraju Radnu grupu za koordinaciju svih aktivnosti koje su neophodne da se sprovedu kako bi se aktivnosti na otvaranju rudnika uglja što prije zaustavile.
Dva dana nakon održanog Zbora građana, 06.06.2023. godine, na razgovor sa mještanim je došao i gradonačelnik Slobodan Javor, koji je rekao da će se prvo kao čovjek, a zatim i kao gradonačelnik zauzeti za interese mještana i da će pratiti zahtjeve građana i da će ih podržti u svakom smislu. Gradonačelnik je tom prilikom rekao da će u toku mjeseca juna biti održana tematska posebna sjednica Skupštine grada Prijedora u vezi sa rudarstvom na području grada Prijedora, te da se za tu sjednicu odredi jedan predstavnik koji će predstaviti problem u Bistrici i da se Skupština po tom pitanju izjasni.
Razvojem situacije iz dana u dan, mještani dolaze do sve većeg broja informacija koje govore da je sve ovo zapravo divlja poslovna inicijativa, koja nema niti jedan odgovarajući dokument lokalnog i državnog organa. Čak šta više, Centar za životnu sredinu iz Banja Luke je tražio od Ministarstva energetike i rudarstva na uvid Ugovor o koncesiji koji je zaključen između Ministarstva energetike i rudarstva, kao koncedenta i koncesionara „Drvo-export“ d.o.o. iz Teslića u vezi sa koncesijom eksploatacije uglja ( lignita ) na ležištu „Bistrica“ kod Prijedora. Ministar Petar Đokić je odgovorio da predmetni Ugovor nije ni zaključen, što znači da se sve aktivnosti sprovode mimo Zakona.
Takođe, uvidom u dokumentaciju koju je Centar za životnu sredinu iz Banja Luke tražio od Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, može se vidjeti da je privredno društvo „Marić“ d.o.o. iz Prijedora 11.03.2015. godine podnijelo Inicijativu za pokretanje postupka dodjele koncesije za istraživanje uglja ( lignita ) na lokalitetu „Bistrica“ kod Prijedora, broj: 1103/15. Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva je tada obavilo konsultacije sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvom i ekologiju, te Odjeljenjem za prostorno uređenje grada Prijedora. U odgovoru koji je 08.04.2015. godine, Odjeljenje za prostorno uređenje grada Prijedora dostavilo Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva može se vidjeti da je Odjeljenje za prostorno uređenje istaklo da je predmetno područje za koje je pokrenut postupak dodjele koncesije za istraživanje uglja obuhvaćeno važećim strateškim dokumentima prostornog uređenja – Prostorni plan opštine Prijedor, ali da je prema grafičkom prilogu Plana – Plan namjene prostora, okvirno prostor koji je prikazan na grafičkim prilozima Elaborata određen kao planirano poljoprivredno i šumsko zemljište. Širi prostor oko predmetnog područja za koje se traži istražni radovi određen je takođe kao poljoprivredno i šumsko zemljište. Prema grafičkom prilogu Plana – Mineralni resursi, predmetno područje nije identifikovano kao lokalitet sa određenim mineralnim resursima. Za predmetno područje nije donesen dokument prostornog uređenja sprovedbenog nivoa, niti se planira izrada dokumenta navedenog nivoa. U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju (Sl. glasnik RS br. 40/13) za radove na eksploataciji mineralnih sirovina pribavlja se odobrenje za građenje, a na osnovu prethodno pribavljenih lokacijskih uslova. Lokacijski uslovi se između ostalog izdaju na osnovu prethodno izrađenog stručnog mišljenja i urbanističko-tehničkih uslova izrađenih od stručne organizacije ovlaštene za izradu dokumenata prostornog uređenja.
Prilikom pripreme odgovora Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva, Odjeljenje za prostorno uređenje grada Prijedora je tražilo mišljenje Odjeljenja za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine koje je u svom odgovoru navelo da se iz rezultata tehničke analize uglja koja je rađena krajem 2014. godine može vidjeti da je nešto veći procenat sumpora (vrijednosti su 3.97%, 4.23%, 4.38%), što je znatno veći procenat sumpora od uglja u Stanarima (vrijednosti sumpora su 0.18%, sagorivi sumpor 0.06%) što može usloviti višu generaciju sumpor dioksida u dimnim gasovima, a samim tim i veće zagađenje vazduha.
Shodno tome, potrebno je uraditi više analiza uzoraka iz istraženih bušotina kako bi se utvrdio sadržaj sumpora u uglju (lignitu) na navedenom ležištu. Sa aspekta zaštite životne sredine, odnosno zakona i pravilnika iz ove oblasti, površinski kopovi uglja spadaju u ekstraktivnu industriju i isti spadaju u projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu, te se za iste mora sprovoditi procjena uticaja, odnosno pribaviti Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu rješenja koje donosi nadležno Ministarstvo. Nakon donošenja rješenja o odobravanju Studija uticaja, istom ministarstvu se podnosi zahtjev za dobijanje ekološke dozvole. Ekološkom dozvolom, kao integralnim dokumentom u kojem je integrisano sprječavanje i kontrola zagađenja, ostvariće se visok nivo zaštite životne sredine kao cjeline.
U skladu sa mišljenjem koje je izradilo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Prijedora, do dan danas nisu pribavljeni niti lokacijski uslovi, niti ekološka dozvola.
Mještani su ove nezakonite aktivnosti prijavili inspekcijskim organima na lokalnom i republičkom nivou, međutim do sada nije bilo nikakve reakcije u smislu zaustavljanja radova na otvaranju rudnika uglja. Posebno je interesantno to da preduzeće „Drvo-export“ d.o.o. iz Teslića nema zaključen Ugovor o koncesiji sa Ministarstvom energetike i rudarstva, niti jedan drugi valjan dokument za obavljanje aktivnosti koje trenutno obavlja, a svakodnevno se vrši devastacija zemlje i svaki dan se sve više ekološki Bistrica devastira.
Očigledno je da preduzeće „Drvo-export“ d.o.o. iz Teslića ima saradnike u institucijama sistema, jer je nemoguće da niko od inspekcijskih i policijskih organa nije mogao utvrditi niti jednu neispravnost koja bi naložila da se ove nezakonite aktivnosti što prije zaustave.
Građani MZ Bistrica su odlučni da istraju u ovoj borbi, sa ili bez podrške institucija, i neće odustati dok se ove nezakonite aktivnosti ne zaustave. Građani su svjesni da uticaj sumpor dioksida predstavlja veliku opasnost po zdravlje za sve stanovnike MZ Bistrica i zato su u nedelju, 18.06.2023. godine organizovali protestnu šetnju od društvenog doma u Bistrici do lokaliteta gdje se planira eksploatisati ugalj i pokazali svoj stav da NE ŽELE da su u Bistrici vrši eksploatacija uglja.
Građani znaju da je sumpor dioksid zagađujuća materija koja nastaje sagorijevanjem goriva koja sadrže sumpor, na prvom mjestu uglja i nafte. Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju
oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju.
Bistricu je pritisnulo sa svih strana i Bistrica ima problem koji se zove BISTRIČKI TROUGAO. Sa istoka Bistrice žele da otvore rudnik uglja, sa zapada Bistrice žele da otvore kamenolom u Mamićima za potrebe izgradnje i nasipanja auto puta, na južnoj strani Bistirce trasa auto puta presjeca Bistricu na dva dijela i raseljava najmanje 20-tak domaćinstava ( iako se ta trasa mogla pomjeriti nekoliko stotina metara južnije gdje nema niti jedne kuće i da selo ostane bistro i netaknuto ), a sa sjevera je uranijum koji nam je NATO servirao 90-tih godina. Ustvari, Bistrica ima problem sa četiri strane, ali ovaj problem smo nazvali BISTRIČKI TROUGAO jer problem sa istoka, zapada i juga mogu riješiti domaće institucije, koje trenutno ne reaguju na opštu devastaciju Bistrice.
Svjesni smo mi trenutne energetske krize koja je zavladala svijetom, ali isto tako smo sigurni da nekih 90.000 tona uglja iz Bistrice neće pomoći niti zaustaviti tu energetsku krizu i zato ovim putem MOLIMO sve one kojima je ovo pismo dostavljeno da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, a i ljudskih moralnih principa, preduzmu što hitrije radnje na zaustavljanju devastiranja Bistrice i da ne dozvole da se u Bistrici otvori rudnik uglja.
Građani MZ Bistrica od Skupštine grada Prijedora i gradonačelnika Slobodana Javora zahtjevaju da se očituju u vezi sa sprovođenjem nezakonitih aktivnosti u Bistrici i da Skupština grada Prijedora usvoji Odluku, Zaključak ili bilo koji drugi akt kojim se ne odobrava sprovođenje navedenih nelegalnih aktivnosti u Bistrici i da usvojeni akt dostave svim nadležnim organima koje mogu zaustaviti sprovođenje nelegalnih aktivnosti u Bistrici.
Jednostavno rečeno, ZAUSTAVITE DEVASTACIJU BISTRICE. Ukoliko se danas desi Bistrica, sutra će se desiti Bukova Kosa, prekosutra neko drugo potkozarsko selo.
Kozara ovo nije zaslužila i ne dozvolite da nas se naši preci stide.
S poštovanjem,
GRAĐANI MZ BISTRICA
