Na području Federacije BiH upravljanje vodotocima povjereno je Agenciji za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora Mostar, koje, u skladu sa Zakonom o vodama Federacije BiH i njegovim podzakonskim akatima, određivanje lokaliteta za vađenje materijala iz vodotoka, izradu projektne dokumentacije i nadzor nad izvođenjem radova vrše prema “Uredbi o načinu dodjele prava na vađenje materijala iz vodotoka”.
Većina vodotoka je u nadležnosti agencije sa sjedištem u Sarajevu, a manji dio, prvenstveno vodotok rijeke Neretve, je u nadležnosti agencije sa sjedištem u Mostaru, od koje su šljunkarski aktivisti na inicijativu mještana sa područja Čapljine, zatražili informaciju o sklopljenim ugovorima prethodnih godina.
Prema dobijenim podacima Agencije za vodno područje Jadranskog mora, od 2020. godine do ove, zaključeno je ukupno šest ugovora za radove u dolini Neretve. Četiri su lokaliteta na području Čapljine i dva na području Konjica.
Na području Čapljine ugovori su sklopljeni na lokaciji “Peline-Struge” sa “BETON-PERUTINA” d.o.o. Čapljina, koji su za ugovorenu cijenu od 1,51 KM po metru kubnom ukupno izvadili 41.865,25 metara kubnih riječnog matrijala. Isto preduzeće je na lokaciji “Čeljevo”, za 3,86 KM plaćene posebne vodne naknade po kubnom metro, izvadilo 29.240 m3.
Preduzeće “HERING” d.o.o. Široki Brijeg je, na području Čapljine, sa Agencijom za vode takođe imalo sklopljena dva ugovora, na prvom u “Počitelju” su plaćali 3,11 KM po kubnom metru i izvadili su ukupno 50.905 m3, dok su na lokalitetu “Dretelj” izvadili 36.903 m3 plativši po kubnom metru 2,02 KM.
Na gradskom području Konjica radove na uređenju vodotoka rijeke Neretve i eksploataciju šljunka vršilo je lokalno preduzeće “BUJICE” d.o.o. sa ugovorenom cijenom plaćanja posebne vodne naknade od 4,70 KM po metru kubnom i ugovorenim količinama vađenja 17.299,17 m3, a preduzeće “PBP” do.o. Konjic je platilo 4,60 KM po izvađenom kubnom metru ukupno izvađenih 5.224 m3.
Šljunakarski aktivisti na ove informacije kažu da je više nego primjetno da su ugovori koje šljunkarska preduzeća, za radove u dolini Neretve, zaključuju sa Agencijom za vodno područje Jadranskog mora Mostar “vredniji” nego ugovori koji su u nadležnosti Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo.
Odnosno, ispada da je šljunak, prema plaćanju posebnih vodnih naknada u Hercegovini, jeftiniji u drugim dijelovima FBiH. A o cijenama u entitetu Republika Srpska da se i ne govori, gdje privilegovana šljunkarska preduzeća bliska vlastima šljunak po kubnom metru plaćaju uglavnom od 1,5 do 2 KM.
“Ono što je uočljivo je da šljunkari eksploatišu šljunak iz korita rijeke Neretve po većim cijenama, nego što to plaćaju privredna društva sa kojima ugovore zaključuju Agencija za vode u Sarajevu, odnosno iz vodotoka Une, Sane, pa i iz Drine i Bosne, za koje je poznato da imaju najkvalitetniji šljunak u regionu. Sa druge strane, mještani Čapljine nam se nerijetko žale da osim legalnih, dosta je nelegalnih šljunkara, koji su znatno devastirali korito rijeke Neretve upravo na području Čapljine. Jedan takav snimak nam je ponudio poznati ovdašnji zaljubljenih u prirodu Nermin Leto” – informacije su iz NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH”.
U nastavku možete pogledati taj ustupljeni snimak.
