Prošlo je skoro deset godina od potpisivanja ugovora o koncesiji između Vlade HNK i investitora Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o.Mostar a vezano za izgradnju mHE Buna 1 i Buna 2 na samom ušću rijeke Bune u Neretvu, na lokalitetu prelijepih Bunskih kanala, koji su još davne 1970. godine upisani kao zaštićeni spomenik prirode. Već tada su prepoznati kao prirodni fenomen, koji se može vidjeti samo u ljetnom periodu kada je vodostaj rijeke Neretve ekstremno mali. Uz to, ovo područje je prirodno plodište i matište endemskih vrsta riba i glavni migracijski kanal za mekousnu pastrmku. Izgradnja mHE bi ozbiljno ugrozila opstanak ribljih vrsta, prevashodno mekousne pastrmke i glavatice te još oko 20 endemskih vrsta životinja, od insekata do sisara koji obitavaju na tom području.
Iako je ovo sve i prije deset godina bilo općepoznato, Vlada je dala koncesiju a investitor je krenuo u realizaciju svojih namjera i polovinom 2015. godine dostavio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. Javna rasprava koja je zakazana u 7. mjesecu je prekinuta nakon što su se sudionici, većinom predstavnici ekoloških udruženja i mještana naselja Buna i Blagaj izjasnili da su protiv izgradnje mHE. Zapisnik nikada nije dostavljen učesnicima a u novembru 2015. godine, bez obzira na protivljenje lokalne zajednice, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je investitoru izdalo okolinsku dozvolu.
Nakon toga, više ekoloških udruženja zajedno sa mještanima kreće u pravnu borbu, kako bi u upravnom sporu okolinska dozvola bila poništena. Tužbu na okolinsku dozvolu podnijela su ekološka udruženja, među kojima je osobito aktivno bilo udruženje Majski cvijet, sa aktivistom Oliverom Arapovićem na čelu. U cijeli proces su bili uključeni i mještani naselja Buna među kojima se posebno istaknuo Miroslav Barišić.
Nakon poništenja okolinske dozvole kreću sastanci s donosiocima odluka, pisanje različitih zahtjeva institucijama vlasti na lokalnom i federalnom nivou, potpisivanje peticije tokom koje je skupljeno preko 5000 potpisa građana, organiziranje press konferencija, više uličnih akcija na kojima se u izravnom kontaktu s građanima razgovaralo o problemu, ostalih javnih događaja, okruglih stolova. Pokrenuta je i velika kampanja putem društvenih mreža. Jak pritisak javnosti na donosioce odluka rezultirao je dva puta odbijanjem zahtjeva investitora za prethodnu vodnu saglasnost i tri puta zahtjeva za urbanističku saglasnost.
Aktivisti su se obraćali više puta i vijećnicima Gradskog vijeća Grada Mostara od kojih su se neki odvažili i pokrenuli inicijativu za brisanje mHE na Bunskim kanalima iz Prostornog plana Općine Mostar.To je rezultiralo usvajanjem odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana tako da su 29.11.2022. godine aktivisti izvojevali veliku pobjedu. Iz prostornog plana su izbrisane dvije mHE na Bunskim kanalima što je stvorilo prostor za daljnje djelovanje kroz Skupštinu HNK kako bi se postigla trajna zaštita ovog lokaliteta.
U više navrata su slali zahtjev za preispitivanje i raskid koncesionog ugovora prama Vladi HNK koja bi isti usmjeravala prema Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva a iz njega bi redovito stizao odgovor da je koncesionim ugovorom utvrđeno pod kojim uslovima se raskida koncesioni ugovor te kako navodi aktivista nisu u skladu sa odredbama koncesionog ugovora. Ili bi pak odgovorili kako nisu u posjedu informacija koje navode aktivisti a to je da su mHE izbrisane iz Prostornog plana Općine Mostar jer od Grada Mostara nisu dobili obavijest o tome. Iz svega toga moglo se zaključiti da ne postoji interes tadašnjeg ministra da postupi u skladu sa zakonom iako je nakon ove izmjene i dopune postojala zakonska obveza usklađivanja Prostornog plana HNK sa Prostornim planom Grada Mostara.
Nakon obavljenih sastanaka sa nekim od skupštinskih zastupnika pokrenuta je i zvanična inicijativa o raskidu koncesije još 2022. godine ali ista je raskinuta tek nakon dvije godine od te inicijative, tačnije 10.7.2024. godine. I u skladu sa narodnom poslovicom „Pravda je spora al je dostižna“ obistinio se san aktivista sanjan punih deset godina.
I prije ove velike pobjede kojom je u konačnici postignuta trajna zaštita Bunskih kanala, ovaj dragulj prirode je postao poznata priča širom cijele Bosne i Hercegovine iz više razloga. Postao je sinonim aktivnizma i primjer dugogodišnje uspješne borbe za zaštittu okoliša. Zahvaljujući pravnoj borbi i dobivenim sporovima u kojima se ukazivalo na nezakonitosti prilikom ishodovanja potrebne dokumenatcije, borba protiv izgradnje mHE na Bunskim kanalima postala je sinonim i za borbu protiv korupcije.
A promocija prirodne ljepote Bunskih kanala utjecala je na turističku ponudu ne samo Mostara i Hercegovine već i cijele države jer veliku broj turista iz regije i cijeloga svijeta svakodnevno posjećuju ovaj lokalitet a fotografije na društvenim mrežama svjedoće o romantičnim trenutcima koji se pamte cijeli život.
Aktivisti sa početka priče i mještani naselja Buna pobrinuli su se da generacijama koje dolaze ostave Bunske kanale netaknutim dijelom prirode. Jer nisu se borili samo protiv gradnje mHE niti je borba ovim završena. Oni cijelo vrijeme brinu i o čišćenju Bunskih kanala i pozivaju građane da odgovornim ponašanjem nastave održavati takvo stanje.
I na kraju, ostaje nada da više nikada nikome tko misli da je moć u njegovim rukama neće pasti na pamet da dirne u Bunske kanale kako bi zadovoljio nečije privatne interese i stavio ih ispred interesa građana.
