Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, organizacije koja je učestvovala u izradi ovog zakona, kaže kako se Nacrt zakona od 2019. godine nalazi u Federalnom ministarstvu pravde, kada je sačinjen kroz projekat pružanja tehničke pomoći od Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
“Nacrt obuhvata sve elemente koje propisuju međunarodni standardi i pozitivno je ocijenjen od svih relevantnih međunarodnih organizacija i institucija. Međutim, do sada niti ga je Ministarstvo pravde upućivalo na Vladu, niti ga je Vlada zvanično razmatrala“, ističe Korajlić koja smatra kako Zakon neće biti usvojen prije novog saziva Parlamenta nakon izbora u oktobru.
“Do sada smo imali praksu da, čak i kada se upute prijedlozi u Parlament, ako dođe do novog mandata, Parlament traži ponovo izjašnjenje predlagača i on se vraća na početak procedure“, kaže Korajlić te podsjeća kako od 2013. godine u Federaciji nema primjene Zakona o sukobu interesa jer nije bilo propisano nadležno tijelo koje će ga utvrđivati, a da će se usvajanjem ovog zakona to promijeniti, jer je za taj proces nadležna Komisija.
U predloženom zakonskom rješenju, u koje su novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imali uvid, definisano je da “sukob interesa postoji kada privatni interes nosioca javne funkcije utiče, može uticati ili izgleda da može uticati na zakonito, nepristrasno i transparentno obavljanje povjerene javne funkcije.“
U dijelu zakona koji se odnosi na nespojivosti funkcija definisano je da “nosilac javne funkcije ne može biti član upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave, niti biti u svojstvu ovlaštenog lica bilo kojeg poslovnog subjekta u privatnom vlasništvu koje direktno ili indirektno sklapa ugovore vrijednosti veće od 10.000 KM godišnje sa organima koji se finansiraju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti.“
Za provođenje ovog zakona, kako je definisano, nadležna je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo koje na osnovu javnog poziva imenuje Parlament Federacije.
Uslov da budu u Komisiji jeste da kandidati nisu bili članovi političke stranke tokom proteklih pet godina prije prijave na javni oglas, te da u istom periodu nisu obavljali dužnost nosilaca javnih funkcija.
Njih imenuje zajednička komisija oba doma.
“Predsjedavajući i najmanje jedna trećina članova Komisije su poslanici i delegati iz opozicionih stranaka, koja dalje nastavlja proceduru izbora članova u Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u skladu sa zakonom”, navodi se u dokumentu.
Zastupnik Nezavisnog bloka u Parlamentu Federacije Amer Obradović kaže kako je nekoliko puta pisao Ministarstvu pravde, tražeći da Zakon bude upućen u parlamentarnu proceduru.
“Ovo mi liči na mazanje očiju i pokušaj da se vlastiti nerad i vlastita umješanost u stotinama slučajeva sukoba interesa operu“, kaže Obradović, te dodaje da se Parlament u ovom sazivu više neće sastajati.
Eldan Mujanović, šef Antikoruptivnog tima Vlade Federacije, smatra da je ovo jedan od najprioritetnijih zakona u vezi sa uspostavom sistema borbe protiv korupcije.
“Njegova ključna uloga je u tome da konačno otkloni prazninu nastalu izmjenama državnog zakona kada je nadležnost za utvrđivanje interesa, koja je ranije bila na Centralnoj izbornoj komisiji, praktično zakonom oduzeta, jer nije bilo nadležnog organa za utvrđivanje sukoba interesa“, objašnjava on.
Mujanović kaže kako se nada da će Parlament narednih mjesec dana održati sjednicu i usvojiti ovaj zakon.
“Sistemske stvari koje služe za izgradnju sistema neće nijedan problem riješiti preko noći, ali će stvoriti preduslove da se sutra uzajamno sa drugim propisima smanji prostor za korupcjiu“, zaključuje Mujanović.
Zastupnik Socijaldemokratske partije Irfan Čengić kaže kako se “Vlada FBiH ovim potezom još jednom ruga u lice građanima i ismijava međunarodnu zajednicu“.
“Oba doma Parlamenta Federacije su utvrdili Nacrt zakona, obavljena javna rasprava, dostavljen Prijedlog zakona. A onda je predsjedavajući Zaimović [Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije] odbio staviti na dnevni red, a parlamentarna većina SDA-HDZ glasali protiv uvrštavanja zakona na dnevni red, kako isti ne bi bio usvojen u ovom mandatu i kako bi kupili još koju godinu vremena bez zakona. Sada predlažu skoro isti zakon u formi nacrta, iako je već obavljena javna rasprava“, kaže Čengić, koji je bio jedan od predlagača zakona u Parlamentu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mirsad Zaimović kaže kako su zastupnici SDA glasali protiv uvrštavanja zakona na dnevni red jer su dobili “informaciju da Vlada radi na tom zakonskom rješenju“.
“Imali smo informaciju iz Vlade Federacije da oni rade cjelovit zakon“, kaže Zaimović koji dodaje kako za vrijeme predizborne kampanje, koja počinje u septembru, neće zakazivati sjednice Parlamenta” jer je to kontraproduktivno“.
“Ako bude nešto od životne važnosti onda ću zakazati sjednicu. Nadam se da ćemo na početku drugog mandata riješiti ovaj problem“, kaže Zaimović.
Na zvaničnoj stranici Parlamenta Federacije u petak, 26. augusta, nije bilo najavljenih novih sjednica Predstavničkog doma.
