Komentari i analize

Nelegalna deponija u srednjoj BiH na državnom zemljištu

Deponija "Berberuša" u Kiseljaku, 18. april 2024. (Foto: Robert Oroz)
Prema podacima Službe za civilnu zaštitu Općine Kiseljak, 2013. godine evidentirano je 29 nekontrolisanih deponija. Najveći broj tih deponija smješten je uz tokove rijeke Lepenice, Fojnice i Kreševke uz magistralne, regionalne i lokalne puteve. Postoje i ilegalna odlagališta koja su smještena i u blizini izvorišta pitke vode.

Već 30 godina deponija u srednjobosanskoj općini Kiseljak radi bez dozvole. Šumsko zemljište koje je javno dobro, odnosno državna imovina Bosne i Hercegovine, služi za odlaganje opasnih tvari, animalnog, građevinskog i medicinskog otpada.

Činjenica da se nalazi na vodopropusnom zemljištu problem čini i gorim.

Da ne posjeduje dozvolu, saznalo se nedavno nakon što je Ministarstvo prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona odgovorilo na pitanje Slavena Raguža, zastupnika u Parlamentu entiteta Federacija BiH, da je deponija nelegalna i da nema dozvole.

Navedeno je i kako je urađena analiza obližnje rijeke Lepenice, gdje je utvrđeno da su ispitani parametri rijeke u granicama dopuštenih vrijednosti.

Deponija Berberuša otvorena je krajem ‘80-ih godina i u vlasništvu je Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija općine Kiseljak. Od grada je udaljena 600 metara.

Na deponiji Berberuši se osim komunalnog, odlaže specijalni i opasni otpad, 18. april 2024.
Na deponiji Berberuši se osim komunalnog, odlaže specijalni i opasni otpad, 18. april 2024.

S obzirom na to da je deponija na šumskom zemljištu, prema odluci Ustavnog suda BiH, riječ je o državnoj imovini koja bi trebala biti u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

On je na snazi sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese novo rješenje o raspolaganju imovinom na državnom nivou.

Šta je pokazao inspekcijski nadzor?

Deponija Berberuša ne posjeduje propisane dozvole za rad, niti okolinsku, niti dozvole za upravljanje otpadom, navedeno je u inspekcijskom izvještaju inspektora zaštite okoliša Srednjobosanskog kantona.

U izvještaju, koji je upućen kao odgovor zastupniku Slavenu Ragužu, navedeno je da se skladištenje otpada vrši neefikasno.

Inspekcija do objavljivanja teksta nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o nepropisnom radu ove deponije.

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije za RSE su rekli kako deponija predstavlja “veliki izazov za okoliš kako za Kiseljak, tako i za susjednu Općinu Kreševo”.

Deponija Berberuša Kiseljak, septembar 2023.
Deponija Berberuša Kiseljak, septembar 2023.

Dodali su da su ranije odobrili plan prilagođavanja za deponiju komunalnog otpada na lokalitetu Berberuša, prema kojem je Općina bila u obavezi da postepeno uđe u proces zatvaranja, što se nije desilo.

U posljednjem revizorskom izvještaju Federacije BiH o upravljanju otpadom, iz 2015. godine, navedeno je kako specijalni otpad nije adekvatno zbrinut, te da općina posjeduje vrlo malo pouzdanih podataka o tokovima i načinu njegovog zbrinjavanja.

Otpad s Berberuše zagađuje rijeke?

Otpad s ove deponije zagađuje podzemne vode koje se slijevaju u rijeku Kreševku, što stvara veliki ekološki problem, kaže za RSE aktivista Robert Oroz.

“Rijeka Kreševka je nizvodno stotinjak metara od te deponije”, poručuje Oroz, te dodaje kako je još jedan veliki problem deponije taj da nema nikakve prečistače otpadnih voda.

“Sav onaj dio što iscuri iz deponije bez ikakvog filtriranja ide u jedan mali potok koji su ulijeva u rijeku Kreševku, a onda Kreševka u Lepenicu”, kaže Oroz.

I ekološko udruženje Zeleni rast iz Kiseljaka ranijih godina upozoravalo je na probleme s radom deponije.

Deponija Berberuša radi bez dozvola, utvrdila inspekcija, septembar 2023.
Deponija Berberuša radi bez dozvola, utvrdila inspekcija, septembar 2023.

Tvrde kako i deponije u Kiseljaku, ali i ostale općinske deponije u BiH ne zadovoljavaju uslove adekvatnog odlaganja otpada po ljude i okoliš. To podrazumijeva infrastrukturu, pravilan tretman i skladištenje otpada.

Od nadležnih institucija u Federaciji traže da se pokrene priča o otvaranju novih regionalnih deponija.

“Ova deponija radi bez dozvola, to su tzv. divlje deponije, ali još je veći problem, jer nemamo dovoljno regionalnih deponija i to je problem koji treba dići na veći nivo. Odvoz smeća na druge lokacije mnogo košta”, kažu iz udruženja Zeleni rast.

U Bosni i Hercegovina ima ukupno pet regionalnih deponija.

Drugi problemi deponije

Osim što nema dozvola za rad, deponija već četiri godine konstantno “gori”, kaže za RSE načelnik Općine Kiseljak Mladen Ramljak, zbog čega je prošloj godini bilo 40 intervencija.

“Požar na deponiji ne podmeće lokalna zajednica, već neodgovorni pojedinci i zbog toga smo uveli i prekršajne prijave”, navodi Ramljak.

Aktivista Oroz dodaje kako sve češćim zapaljenjem otpada nastaju “otrovni” hemijski spojevi “dioksini i furani” koji, kako navodi, uzrokuju niz zdravstvenih problema uključujući i rak.

Dioksini su među najštetnijim i najopasnijim hemikalijama i jedni su od najvećih zagađivača životne sredine.

Već četiri godine deponija "gori", pa su lokalne vlasti u prošloj godini imale 40 intervencija, april 2023.
Već četiri godine deponija “gori”, pa su lokalne vlasti u prošloj godini imale 40 intervencija, april 2023.

Oroz kaže kako su više puta upozoravali nadležne da riješe problem međutim, bezuspješno.

“Ta deponija nema nikakve infrastrukture, jedna dolina, korito jednog potoka malo šireg i tu se odlaže otpad bez ikakvog nadzora, kontrole, nema tu čuvara”, ističe Oroz.

Prema podacima Službe za civilnu zaštitu Općine Kiseljak, 2013. godine evidentirano je 29 nekontrolisanih deponija.

Najveći broj tih deponija smješten je uz tokove rijeke Lepenice, Fojnice i Kreševke uz magistralne, regionalne i lokalne puteve.

Postoje i ilegalna odlagališta koja su smještena i u blizini izvorišta pitke vode.

Na području općine Kiseljak ne postoji organizirano prikupljanje ili razdvajanje opasnog otpada.

Otpad sa deponije odlagat će se u vojnom objektu

Općinski načelnik ističe da je namjera zatvaranje deponije u naredne dvije do tri godine. Do tada otpad se sortira i odlaže na deponiju na drugom državnom zemljištu.

Naime, Vlada Federacije je u novembru 2022. godine dala na korištenje zapuštenu državnu imovinu Općini Kiseljak za potrebe odlaganja tog otpada.

Riječ je o državnom vojnom objektu površine veće od 3.000 kvadratnih metara.

Parcela državnog vojnog objekta u Kiseljaku za koju je 2022. godine Vlada Federacije BiH dala saglasnost za korištenje.
Parcela državnog vojnog objekta u Kiseljaku za koju je 2022. godine Vlada Federacije BiH dala saglasnost za korištenje.

“Mi ćemo uskoro pustiti tu sortirnicu, vrlo mala količina otpada će se odlagati gore (na deponiju), u međuvremenu radimo na rješenju da otpad odvozimo i na regionalnu deponiju. Nama je najbliža u Zenici”, kaže Ramljak za RSE.

Na području Kiseljaka nalaze se tri objekta neperspektivne vojne imovine u vlasništvu Bosne i Hercegovine.

U BiH postoji 1.000 jedinica državne imovine, od čega je više od pola u Federaciji BiH.
U BiH postoji 1.000 jedinica državne imovine, od čega je više od pola u Federaciji BiH.

Ustav BiH nema izričite odredbe o podjeli državne imovine između različitih nivoa vlasti, te su zato entiteti zadržali posjed nad većinom javne imovine na svojoj teritoriji.

Vijeće za provođenje mira u BiH je 2004. tražio od države da dođe do trajnog rješenja za ovo pitanje.

Tada je formirana Komisija za državnu imovinu, čiji je zadatak da utvrdi koliko imovine ima i kako će se dijeliti između različitih nivoa vlasti.

 

Završni izvještaj Popisa državne imovine u BiH je sačinjen 2009. godine, te dostavljen vladama entiteta i Brčko distrikta.

Prema izvještaju iz 2009. godine, u BiH postoji 1.000 jedinica državne imovine, od čega je više od pola u Federaciji BiH.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije