U primjeni je novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama u Bosni i Hercegovini. Istraživanja pokazuju kako je 2,5 milijardi maraka javnog novca u BiH u postupku javnih nabavki ugroženo ili podložno korupciji. Iz nevladinog sektora ocjena kako je novi Zakon o javnim nabavkama, kao jedan od 14 prioriteta za pridruživanje Evropskoj uniji, u nekim segmentima gori od prethodnog.
Novi zakon omogućava diskrecione mogućnosti za zloupotrebu
Novi zakon o javnim nabavkama daje ugovornim stranama veće diskrecione mogućnosti za zloupotrebu novca poreskih obveznika, ocjenjuju u “Transparency Internationalu” (TI BiH) koji godišnje podnese oko 100 prijava zbog korupcije u javnim nabavkama. Kažu da tužilaštva sporo reaguju, postupci traju godinama i uglavnom se donose odluke o nesprovođenju istrage.
“Zakon, ne samo da nije unaprijеdio postojеće stanje, već je čak derogirao postojeće odredbe. Direktni sporazum je sa 6.000 podignut prag na 10.000 maraka. Data je mogućnost da se prilikom realizacije ugovora nakon potpisivanje ugovora poveća za 30 posto što do sada nije bila mogućnost”, navodi Damjan Ožegović iz TI BiH.
Samo jedna od 10 kontrolisanih nabavki je niskog rizika. 280 miliona maraka godišnje je rizično za korupciju, pokazuju istraživanja portala “Pratimo tendere”. Ove godine je samo opština Čitluk dobila zelenu zastavicu za dobru praksu kod sporovođenja javnih nabavki.
“Korijen problema kod direktnih sporazuma je u tome da ne postoji zakonska obaveza da se direktni sporazumi javno objave u planu nabavki na internet stranicama. 50 odsto direktni sporazumi, na godišnjem nivou je 135 miliona maraka javnog novca”, istiće Slobodan Golubović, urednik portala “Pratimo tendere”.
“Bez značajnije i efikasnije kontrole”
“Proces u kojem se na svim nivoima vlasti u BiH troši 3,5-4 milijarde maraka totalno je nezaštićen i prepušten da se odvija sam po sebi. Bez značajnije i efikasnije kontrole”, kaže Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize.
Istraživanja Agencije Eda pokazuju da su nabavke službenih automobila “namještene”. Od 100 nabavljenih auta, svaki trideseti je imao više ponuđača. U novi zakon nije uvršten ni prijedlog nevladinog sektora da se uvede inspekcija za javne nabavke.
“U RS i distriktu u zadnje 4 godine samo jedna presuda. Dok u 26 od 27 sudova nema čak ni pokrenutog postupka. Što je katastrofalno. Mislim da je kazna bila 2.000 maraka uz uslovnu od 6 mjeseci”, navodi koordinator za istraživanje u Agenciji Eda Aleksandar Draganić.
Prema podacima Agencije za javne nabavke u BiH, u prošloj godini je putem pregovaračkih postupaka potrošeno 334 miliona maraka javnog novca. U Agenciji kažu da novi zakon uvodi potpunu transparentnost u procesu javnih nabavki. A da će na eventualne nedostatke izmjena ukazati praksa.
