U entitetu FBiH nema Zakona o šumama. Postavlja se pitanje kako je onda regulisano upravljanje u ovoj privrednoj oblasti?
Zakon o šumama F BiH je proglašen neustavnim još 2009. godine, a dvije godine poslije toga, tačnije, i decembru 2011. godine, i Uredba o šumama F BiH, tako da od 2011. ne postoji Zakon o šumama FBiH.
U međuvremenu, kantoni su usvojili vlastite zakone o šumama, na temelju kojih se vrši upravljanje šumskim dobrima, svi osim HNK koji i dalje nema ni kantonalni Zakon o šumama. S druge strane imamo četiti šumarska preduzeća koja su osnovana za vrijeme važenja Zakona, ali ona i dalje posluju kao da zakon postoji. Važno je istaknuti da je izdato i Rješenje o njihovom ukidanju od strane šumarske inspekcije još 2009. da one nemaju ugovore o gospodarenju i da nemjau saglasnost na plan gospodarenje koje bi trebalo da se izda ili od strane federalnog ili kantonalnog ministarstva – ističe Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Bezakonje u Hercegačko-neretvaskom kantonu je imalo svoj odjek u Općini Prozor-Rama. Šumsko prirodno bogatstvo se godinama unazad iskorištava od strane JP Šume Hercegovačko-neretvanske, a mještani MZ Orašsac u tome ih odlučno sprečavaju blokadom puta u Osojnicu te apeliraju institucijama da se konačno zakon usvoji i njihov rad ozakoni. U skladu s tim, građani su pokrenuli peticiju u cilju usvajanja zakona uz pomoć Aarhus centra i Općine Prozor-Rama.
Pojavile su se nekakve skupine, ilegalne skupine, mada oni su pokriveni nekakvim papirima koji nemaju nikakvu vjerodostojnost i koje su htjele silom ući u šume Osojnice, ali smo ih mi zaustavili u tome. Naš cilj je da se donese zakon o šumama i čim se zakon donese mi nećemo nikome smetati da radi sukladno zakonu – ističe Ivan Filipović, predsjednik MZ Orašac.
Tri su osnovna elementa prema kojima se treba promatrati ova problematika. Prvo je činjenica da je vlasnik šume koja se nelegalno sječe država BiH. Drugi element je taj da općina Prozor Rama kao ni druge jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvu nadležnost u upravljanju šumama pa su nam sve mogućnosti isključene da upravljavamo ovim resursom. Treći element je nepostojanje Zakona o šumama i vrlo važno je da se on što prije usvoji – ističe Josip Juričić, pomoćnik načelnika Općine Prozor Rama.
U šumama Hercegovačko-neretvaske tvrde da je njihovo djelovanje od javnog interesa. Skupština kantona, tvrde, im je povjerila ovaj privredni resurs na upravljanje.
Pravo nadzora nad nama i sada ima federalna i kantonalna šumarska inspekcija, kao i upravna inspekcija. Zakona nema zato što nekome paše anarhija. Ako imate situaciju da inspekcija ne može zabraniti ovom društvu raditi, onda ne mogu ni mještani. Svačije tumačenje mora biti utemeljno na zakonu – ističe Trpimir Jelić, direktor JP Šume Hercegovačko- neretvaske
Aarhus centar pruža pomoć mještanima te inzistira da se rad sva četiri preduzeća u ovom kantonu stavi u zakonske okvire.
U općini, šumariji i mjesno zajednici se slažu oko jednog, a to je da šume zbog ovakvog stanja stradaju i polako nestaju i zato je potrebno hitno usvojiti Zakon o šumama F BiH.
