Danima se ne smiruju osude javnosti prema sudiji Branku Periću koji je kao predsjedavajući tročlanog Vijeća Suda BiH izrekao oslobađajuću presudu grupi optuženoj za zataškavanje ubistva Dženana Memića. I dok su prema sudiji Periću usmjerene kritike i prijetnje, zbog čega je zatražio izuzeće iz predmeta Respiratori, istovremeno se zanemaruju slabi dokazi s kojima su tužitelji Dubravko Čampara i Ćazim Hasanspahić izašli pred sud.
„Činilo se da se sami tužioci teško snalaze u svom predmetu i da su postali žrtve olakog optuživanja“, stoji, između ostalog, u obrazloženju ove presude. S ovom rečenicom je sažet kompletan predmet koji se pred Sudom BiH vodio protiv Zijada Mutapa, Alise Ramić, policajaca Hasana Dupovca i Josipa Barića, te Muamera Ožegovića, o čemu je Žurnal već pisao.
Na loše optužnice i njihovo olako potvrđivanje upozoravali su iz Misije OSCE-a u BiH još 2018. u svom izvještaju „Prva procjena praćenja predmeta korupcije u BiH“.
„Tužioci trebaju poboljšati kvalitet optužnica i nedovoljna kontrola sudija za prethodno saslušanje dovodi do potvrđivanja optužnica koje bi trebale biti odbijene“, utvrdili su tada.
Na ovo već godinama upozoravaju i bh. pravosudni stručnjaci, ali bezuspješno – u pojedinim tužilaštvima i sudovima pomaka nema. Jedno od njih je i Tužilaštvo BiH što se najbolje vidi kroz predmete koji su im zbog loših dokaza padali pred sudom.
Podsjetićemo na neke od tih predmeta.
Slučaj OSMICA – „Rijetko se dešava da svjedoci obore slučaj“, konstatovao je sudija Suda BiH Branko Perić u oslobađajućoj presudi direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije Osmanu Mehmedagiću i uposleniku te agencije Muhamedu Pekiću u slučaju izuzimanja video nadzora iz poslovnice BH Pošte u Sarajevu.
.jpg)
Upravo to se desilo državnom tužitelju Olegu Čavki – ključne teze optužbe pobili su svjedoci tužilaštva Trifko Buha i Ibrahim Međedović.
Mehmedagić i Pekić su prošle godine pravomoćno oslobođeni optužbe.
U Tužilaštvu BiH se vodi još jedna istraga protiv Mehmedagića i to u vezi njegove diplome. U istom predmetu osumnjičen je i vlasnik i osnivač Američkog univerziteta u Sarajevu Denis Prcić, koji je Mehmedagiću i izdao spornu diplomu. Tužilac Oleg Čavka je još u ljeto prošle godine najavljivao optužnicu, ali ona nije podignuta do danas.
PANDORA – Slučaj o kriminalu u UIO BiH simbolično je nazvan „Pandora“ – prije skoro devet godina. Počeo je 2014. hapšenjem 54 osobe i najavljivan je kao jedan od najvažnijih slučajeva korupcije u poslijeratnoj BiH. Spominjalo se u to vrijeme da je bivši direktor UIO BiH Kemal Čaušević svojim djelovanjem u UIO zajedno sa saradnicima oštetio državni budžet za više dvije milijarde konvertibilnih maraka, te da će optužnica uzdrmati vrhove SDA, HDZ-a i SNSD-a.
Međutim, milijarde su svedene na 1,7 miliona KM, a optužnicom su uzdrmani samo Čaušević, te dvojica uvoznika tekstila Sedinet Karić i Anes Sadiković. Šta više, svi hapšeni uposlenici UIOBiH i dalje su, manje – više, ostali na svojim radnim pozicijama.
AZRA MILETIĆ – Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je u decembru prošle godine presudu sarajevskog Općinskog suda kojom je sutkinja Azra Miletić oslobođena optužbi za primanje dara i kršenje zakona od strane sudije.
Protiv sutkinje Miletić optužnicu je prvobitno podiglo Tužilaštvo BiH još 2015., iako je već tada bilo jasno da se suđenje ne može voditi pred Sudom BiH. Iako su se odmah trebali izuzeti, pred Sudom BiH je ipak prvo vođen sudski postupak tokom kojeg je Miletić osuđena na dvije i po godine zatvora, ali je Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo tu presudu i dalje vođenje postupka prenijelo na Općinski sud u Sarajevu.
Žurnal je, podsjetimo, u augustu 2017. pisao i o kontroverznosti prvostepene presude Suda BiH koju je izrekla sutkinja Biljana Ćuković.
SALIHOVIĆ i MIHAJLOVIĆ – Ista situacija dogodila se u još dva predmeta – protiv nekadašnjeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gorana Salihovića i tužitelja tog tužilaštva Bože Mihajlovića.
U oba predmeta optužnice je, također, podiglo Tužilaštvo BiH i suđenje se prvo vodilo pred Sudom BiH, a naknadno je prebačeno na niži sudski nivo. Oba suđenja su u toku.
Istorija nezavršenih ili na minimum svededih tužilačkih istraga nastavljena je svojevremeno i u predmetu „Gibraltar“. Tužlačka blamaža počela je već tokom ročišta za određivanje pritvora. Tužiteljica Dragica Glušac pravi niz početničkih grešaka, koje su samo mogle izazvati sumnju u namjeru da se uhapšenima i odredi pritvor. Ona nedugo potom naprasno odlazi na bolovanje i neće se više baviti ovim predmetom. Tužilaštvo mijenja optužnicu koja prema tumačenju odbrane optuženih, znači da je šteta koju su počinili optuženi smanjena sa nešto više od 6,5 miliona na samo 215 hiljada KM !? Iako postoje tumačenja da time nije umanjeno krivično djelo, nego samo precizirana suma, skeptici su na svome, znajući da nije prvi put da gromoglasno najavljene afere splasnu kada krene sa suđenjem i iznošenjem dokaza.
Neke od tužilačkih grešaka koštale su nas i novčano.
PALISLAMOVIĆ – Tužilaštvo BiH je 2010. optužilo Nasera Palislamovića da je učestvovao u terorističkom napadu na policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna te godine zajedno sa Harisom Čauševićem i Adnanom Haračićem (sporazumno priznao krivicu). Četiri godine kasnije Čaušević je osuđen, ali je Palislamović pravomoćno oslobođen optužbe jer tužilaštvo nije van razumne sumnje dokazalo njegovu odgovornost.
Palislamović je u pritvoru proveo tri godine, a tužilac koji je vodi predmet Dubravko Čampara za to vrijeme nije uspio dokazati da je učestvovao u terorističkom napadu za šta ga je optužio. Palislamović je tužio i dobio 202.000 KM zbog protupravnog hapšenja i držanja u pritvoru.
Žurnal je još u oktobru 2017. objavio dosije Nasera Palislamovića koji možete pročitati na linku ispod.
FAZLIĆ – Bivši zamjenik direktora Interpola BiH Asim Fazlić, također je dobio odštetu od 200.000 KM zbog vremena koje je proveo u pritvoru zbog optužbe da je davao podatke.
Pravomoćno je oslobođen zbog nedostatka dokaza.
ŠAROVIĆ – Neosnovani pritvor naplatio je i Mirko Šarović. Tužilaštvo BiH ga je još davne 2005. optužilo u slučaju Privredna banka srpsko Sarajevo, ali tokom suđenja nisu dokazali njegovo učešće u organiziranom kriminalu.
Zbog neosnovanog pritvora, povrede časti i ugleda, te pretrpljene duševne boli isplaćeno mu je 102.000 KM.
Podsjetimo da je Žurnal nedavno pisao i o slučaju Respiratori, te činjenici da su državni tužitelji brzopleto ušli u kvalifikacije krivičnih djela koje tokom suđenja, koje je trenutno u završnoj fazi, nisu ni dokazivali. Tužitelji Džermin Pašić i Mirza Hukeljić do danas nisu ponudili niti jedan dokaz za pranje novca ili primanje nagrade i drugih oblika koristi za trgovinu uticajem, niti su saslušani svjedoci govorili o tome.
S druge strane, potrošena su ročišta na dokaze koji nemaju veze sa optužnicom, ali i na prepirke između tužitelja i odbrane. Predsjedavajući Sudskog vijeća i u ovom slučaju je sudija Branko Perić, ali je zbog pritiska javnosti čemu je izložen nakon oslobađajuće presude u slučaju Memić, zatražio izuzeće.
