Zehida Bihorac, stručna saradnica-bibliotekarka u JU Prva osnovna škola Velika Kladuša nedavno je trebalo da kao jedina predstavnica iz Bosne i Hercegovine prisustvuje konferenciji o ljudskim pravima u Dublinu, ali to je spriječio direktor škole Hamza Čarkadžić, a nakon njega i školski odbor.
Međunarodne organizacije izražavaju žaljanje zbog propuštene prilike da i Bosna i Hercegovina bude adekvatno predstavljena. Umjesto da pokažemo da i u labavim ili nepostojećim demokratijama kakvo je bosanskohercegovačko postoje oni/e koji/e se bave ljudskim pravima, u svijet smo poslali sliku da smo jedina zemlja u kojoj se krši pravo učešća na ovom događaju. Od 100 pozvanih aktivista iz isto toliko država, BiH jedina je zabranila svojoj predstavnici odlazak na ovaj međunarodni skup.
Direktor škole koji je zabranio odlazak Zehidi Bihorac je u obrazloženju negativne odluke naveo da se zahtjev Bihorac odbija jer nisu ispunjeni uslovi iz kolektivnog odgovora, mada nam je u telefonskom razgovoru kazao kako je zahtjev odbijen jer se konferencija održava u Dublinu, a Bihorac je navela da se konferencija održava u Oslu. Nadalje dodaje da sve i ako on pogriješi postoji školski odbor.
Bihorac se sa direktoru škole obratila sa zahtjevom za odsustvo od tri dana 11. oktobra, a sa zahtjevom direktoru su se obratili i iz organizacije Front line defenders.
U odluci koju sedam dana kasnije potpisuje Čarkadžić stoji: „Navedeni zahtjev se odbija jer nisu ispunjeni uslovi kako je to propisano članom 69. i 70. Kolektivnog ugovora za predškolsko i osnovno obrazovanje za područje Unsko-sanskog kantona“.
Bihorac se nakon ove odluke žalila resornom kantonalnom ministarstvu koje je utvrdilo da odluka nije u skladu sa kolektivnim ugovorom.
„Prilikom donošenja odluke direktor se nije pozvao na član 56. Kolektivnog ugovora – primjena najpovoljnijeg prava koji je propisao da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređenom zakonima, kolektivnim ugovorom, ili drugim pravnim aktima, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo“, mišljenje je Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona. Oni su 24.10. zatražili da školski odbor kao drugostepeni organ donese odluku u korist Bihorac. No, školski odbor je istog dana odlučivao i odlučio – direktor je bio u pravu, prigovor se odbija.
BUKA je poslala elektronsku poštu na adresu škole, ali odgovor nismo dobili. U telefonskom razgovoru sa direktorom Hamzom Čarkadžićem smo upozoreni da je on bio novinar, da je već tužio nekoliko medija i dobio ih na sudu, te da mu nije jasno zašto ga zovemo jer mi nismo sud.
Tokom razgovora nam je rekao svoje mišljenje bez dozvole da ga objavimo i uz suptilnu prijetnju tužbom i pozvao nas u školu.
„Zapišite da sam Vas zvao da dođete kod mene. To su sve laži, spinovanje“, rekao je Čarkadžić.
On se poziva i na odluku školskog odbora, kao drugostepenog organa.
Bihorac je Čarkadžića ranije tužila za mobing, ali je izgubila. Čarkadžić kaže da je to dokaz da Bihorac laže. Ona tvrdi da je sud uvažio nalaz sudskog vještaka koji dokazuje mobing, ali je presuda donesena na osnovu izjava svjedoka (podređenih i/ili bliskih Čarkadžiću) u korist tuženog.
OSCE izrazio žaljenje
U cijeli slučaj se uključila i misija OSCE-a u BiH koju smo kontaktirali za mišljenje o ovom problemu.
“Misija je upoznata sa poteškoćama sa kojima se gospođa Bihorac suočila prošlog mjeseca, koje su je spriječile da prisustvuje važnom međunarodnom sastanku zaštitnika ljudskih prava, na kome se očekivalo da ona predstavlja Bosnu i Hercegovinu. Zaštitnici ljudskih prava obavljaju legitimne funkcije u demokratskim društvima, a konkretna uloga gospođe Bihorac u zaštiti ljudskih prava je istaknuta nedavno uz pohvale od strane UN-ove specijalne izvjestiteljice o položaju zaštitnika ljudskih prava”, rekli su za BUKU iz Misije OSCE-a.
Dodali su i kako im je žao što važnost simpozija kojem je trebalo da prisustvuje Bihorac nije prepoznat.
“Izražavamo žaljenje zbog toga što njen poslodavac nije prepoznao važnost tog sastanka niti rad gospođe Bihorac na zaštiti ljudskih prava u njenoj zajednici, naročito u svjetlu činjenice da je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona pružilo podršku učešću gospođe Bihorac. Misija će, u skladu sa svojim mandatom, nastaviti da pruža podršku naporima i da javno promoviše ključnu ulogu zaštitnika ljudskih prava. Aktivno učešće osoba kao što je gospođa Bihorac je od suštinskog značaja za obezbjeđivanje kontinuiranog napretka ka ostvarivanju ljudskih prava za sve građane”, stav je Misije OSCE-a.
Sve je počelo s migrantskom krizom
Bihorac kaže da njeni problemi i satanizovanje njene ličnosti počinje 2020. zbog njenog humanitarnog rada vezanog za migrantsku krizu. Preko noći je postala, kaže, meta anonimnih portala, Facebook grupa i javnog linča. Optuživana je da od BiH želi napraviti Palestinu, dovodeći ljude sa Bliskog istoka, teroriste. Bila je i fizički napadnuta, a o njenom slučaju raspravljao je i UN.
Problem koji ima sa školom, kaže, jednim dijelom je posljedica ranijih dešavanja jer se direktor, priča nam, ohrabrio nakon što institucije nisu reagovale na njene ranije probleme.
„Moji su problemi svi nastali ili nastaju u društvu jer se ja ne libim ukazati na određene društvene anomalije, za nebrigu o djeci s teškoćama, za nebrigu o onkološkim pacijentima, za nasilje nad ženama, za mobing na radnom mjestu. Nije on jedini ima još takvih ljudi. To je pojavni oblik“, kaže Bihorac za BUKU.
U novembru 2020. eksperti UN-a pozvali su vlasti BiH da ispitaju kampanju klevetanja i prijetnji protiv nje.
Zbog svog aktivizma trpila je i pritiske i maltretiranja.
„Ja sam se borila za goli život, napadana na svakom ćošku, slikana na svakom ćošku, a onda moje fotografije budu na tim grupama na tim stranicama. Fotografija mene, moje porodice, mog auta, moje djece. Institucije nisu reagovale. On se osilio, prvo je htio da me ostavi bez posla, prebaci na drugo radno mjesto pa se to nekako uspjelo spriječiti preko ministarstva, obudsmena“, dodaje Bihorac.
Odluka direktora da joj ne dozvoli odlazak u Irsku je, dodaje, nastavak izolacije kojoj je izložena. Ranije se zbog odnosa i rada direktora škole žalila i ombudsmenima. BUKA je 4.11. tražila i očitovanje institucije Ombudsmena BiH zbog dva registrovana predmeta po zahtjevu Bihorac. U oba predmeta kao odgovorna strana označena je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Bihać.
“U predmetu broj: Ž-BL-05-111/22, stranka je nezadovoljna sadržinom Obavještenjem o izvršenom inspekcijskom nadzoru broj: UP-1-17-34-14192/21-1054-002-P, od dana 10.12.2021. godine, kome je uputila prigovor o kome nije odlučeno do momenta obraćanja Ombudsmanu Bosne I Hercegovine. S obzirom na navode, od odgovorne strane zatraženo je izjašnjenje. Imajući u vidu da je Inspektorat u dostavljenom izjašnjenju naveo da je po izjavljenom prigovoru podnositeljice žalbe istoj dostavio Obavještenje o izvršenom inspekcijskom nadzoru broj: UP-1-17-34-14192/21-1054-006-P, od dana 24.02.2022. godine, predmet po žalbi je zatvoren. Ombudsmani u predmetu nisu utvrdili da je stranci povrijeđeno pravo na koje je ukazala u žalbi”, odgovor je Ombudsmena BiH.
U drugom predmetu Bihorac se žalila na povredu prava na pristup informacijama od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Bihać po podnesenom zahtjevu od dana 28.03.2022. godine.
“U međuvemenu, postupak istraživanja proširen je prema Ministarstvu obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta USK. Predmet je još uvijek aktivan i ombudsmani nisu zauzeli konačno stanovište po ovom pitanju”, rečeno nam je institucije Ombudsmena BiH.
Borba naše sagovornice vodi se na više frontova, a njen rad iako najviše prepoznat van granica BiH, prepoznale su i neke domaće organizacije.
Zehida Bihorac je prošlogodišnja dobitnica mirovne nagrade Goran Bubalo. Pritisci kojima je izložena vjeruje imaju za cilj da napusti radno i mjesto stanovanja što, kaže nam, neće nikada učiniti.
