Za troje državnih ombudsmana mandat je istekao još u novembru 2021. godine, ali još uvijek nisu imenovani novi. Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja ombudsmana za ljudska prava usvojila je do sada niz akata, ali ih nije učinila dostupnim javnosti niti su od početka međunarodne i domaće institucije civilnog društva imale uvid u njih, kao ni dovoljno pravovremenih informacija o održavanju prve dvije sjednice ovog tijela te mogućnosti učešća u procesu.
Zbog toga domaće nevladine organizacije upozoravaju na opasnost od politizacije procesa, dok su Evropska unija u BiH, Misija OSCE-a i Ujedinjene nacije upozorile državne vlasti da proces moraju učiniti transparentnijim.
Inicijativi za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, neformalnoj koaliciji četrdeset organizacija civilnog društva koja doprinosi praćenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije, nije bio omogućen uvid u izbor ombudsmana.
“Sudeći po tome da su sve ove aktivnosti ‘prošle ispod radara’ i da civilno društvo, za razliku od prošlog izbora, nije uključeno u izbor, sve ukazuje na to da je proces krajnje ispolitizovan i netransparentan”, objašnjava Edo Kanlić, koordinator Inicijative.
Državni parlamentarci olakšali su predstavnicima međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva da prisustvuju tek trećoj sjednici Privremene zajedničke komisije, koju su održali 26. jula ove godine. To se desilo nakon kritika međunarodnih partnera i domaćih institucija koji su prethodnih mjeseci tražili izmjenu Poslovnika o radu Komisije.
Kako su potvrdili iz Inicijative za monitoring evropskih integracija, osim članova Komisije, sjednici su, uz prethodnu najavu, prisustvovali i predstavnici Inicijative, Ureda rezidentne koordinatorice UN-a, Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, OSCE-a te Sarajevskog otvorenog centra (SOC).
BIRN-u BiH su iz Inicijative potvrdili da se na sastanku raspravljalo o dopisu međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva kojim su tražili izmjenu Poslovnika kako bi se dokumenti učinili javnim i javnost uključila u proces.
Jedna od članica komisije, Alma Čolo je predložila izmjenu Poslovnika kako bi se uskladio s međunarodnim propisima, ali nije bilo većine da se ta tačka uvrsti na dnevni red, potvrđeno je za BIRN BiH.
Čolo nije odgovorila na više poziva za komentar o traženju izmjena te razlogu zašto je ranije glasala za Poslovnik koji su domaće i strane organizacije kritikovale da nije u skladu s međunarodnim standardima, pravdajući se sjednicama i sastancima.
Svoju zabrinutost procesom izrazila je i Misija OSCE-a u BiH.
“Misija konstatuje sa zabrinutošću da je Komisija propustila da osigura široki konsultativni proces i transparentnost imenovanja tri ombudsmana, isključujući organizacije civilnog društva i međunarodnu zajednicu iz nedavno usvojenog Poslovnika”, navode iz OSCE-a.
Šta je sporno u Poslovniku?
Poslovnik o radu komisije. Foto: BIRN BiH
Proces imenovanja počeo je još prije godinu dana, u julu 2021., kada je Parlament imenovao članice i članove Privremene zajedničke komisije oba doma za provođenje procedure za imenovanje tri ombudsmana za ljudska prava BiH, ali je zbog blokade državnih institucija Komisija formirana tek krajem marta 2022. godine. Prošla su još dodatna dva mjeseca prije nego što je Komisija krajem maja usvojila Poslovnik o radu, odluku o javnom pozivu i javni poziv.
“Ništa od ovih dokumenata nije dostupno javnosti”, kaže Kanlić i dodaje kako Komisija nije ispoštovala dio Poslovnika koji predviđa da će se svi materijali u vezi s dnevnim redom pravovremeno objavljivati na internet stranici Parlamenta.
“Tek je po upitu Inicijative Poslovnik postao javno dostupan”, objašnjava on.
Kako navode iz Inicijative, konkurs je objavljen 30. maja i na internet stranici je bio dostupan 15 dana.
Kada su analizirali dokument Poslovnika koji im je dostavljen tek na zahtjev za slobodan pristup informacijama, u Inicijativi kažu da su vidjeli niz nedostataka. Kanlić kaže da usvojeni Poslovnik nije u skladu s međunarodnim standardima.
“Iz Prijedloga poslovnika je izbačen član 7., a koji se odnosi na konsultacije”, navodi Kanlić.
U članu 7. Prijedloga poslovnika jasno je bilo navedeno da će “Privremena zajednička komisija tokom rada obaviti konsultacije s međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite i promocije ljudskih prava i građanskih sloboda, a koje iskažu interes za tim”, te je ostavljena mogućnost da će “po potrebi, Privremena zajednička komisija zatražiti pomoć stručnih, naučnih i javnih radnika”.
Kanlić kaže da su iz Prijedloga poslovnika odbačena i dva stava o javnosti rada. U jednom se navodilo da će Komisija na svoje sjednice zvati međunarodne organizacije OSCE, OHR, Ured Vijeća Evrope u BiH, Delegaciju Evropske unije u BiH, Ured rezidentnog koordinatora UN-a, a u drugom da će se omogućiti predstavnicima organizacija civilnog društva da prisustvuju sjednicama.
Sva tri člana su, objašnjava Kanlić, bila u ranijem Poslovniku kada su se 2015. godine birali ombudsmani. Odbacivanje ova tri člana za Kanlića pokazuje nazadovanje u transparentnosti.
“Isključivanjem organizacija civilnog društva iz procesa imenovanja ombudsmana za ljudska prava Privremena zajednička komisija pokazuje da ne uzima u obzir mišljenje onih koji su najčešći korisnici mehanizama zaštite ljudskih prava koje Institucija ombudsmana nudi”, kaže Kanlić.
Organizacije civilnog društva su imale savjetodavnu ulogu u procesu imenovanja ombudsmana 2008. i 2015. godine.
Kritike međunarodnih partnera
Obraćanje Michelle Bachelet, visoke komesarke UN-a za ljudska prava u Sarajevu. Foto: BIRN BiH
Institucija ombudsmana za ljudska prava ima ključnu ulogu u promociji i zaštiti ljudskih prava, kaže glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig.
“Nepristrasnost, nezavisnost i povjerenje su od suštinskog značaja za vršenje dužnosti ove institucije. Kako bi se to postiglo, trebalo bi omogućiti civilnom društvu da učestvuje i nadgleda proces odabira kadrova na ključnim rukovodećim pozicijama”, navodi Koenig.
On dodaje da je Ured Evropske unije, zajedno s drugim predstavnicima međunarodne zajednice, obavijestio Privremenu zajedničku komisiju da isključivanje civilnog društva iz procesa izbora tri ombudsmana, kao i očigledan nedostatak transparentnosti, smatra problematičnim.
“Evropska unija je pozvala Zajedničku komisiju da izmijeni Poslovnik na način koji će omogućiti šire konsultacije s civilnim društvom u procesu izbora i imenovanja ombudsmana”, navedeno je u odgovoru Koeniga.
Tokom svoje nedavne posjete Bosni i Hercegovini u junu 2022. godine, visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet tražila je da proces izbora ombudsmana bude potpuno transparentan.
“Kako počinje proces imenovanja i izbora ombudsmana, neophodno je da bude potpuno transparentan, pravičan i nepristrasan, te da organizacije civilnog društva budu u mogućnosti da prate ovaj proces. Ova institucija mora imati povjerenje svih ljudi u Bosni i Hercegovini i proaktivno promovirati i štititi ljudska prava, kao i rad aktera civilnog društva”, navela je Bachelet.
U saopštenju za javnost visokog komesara od 24. juna navodi se kako su Ujedinjene nacije, zajedno sa Uredom visokog predstavnika, Evropskom unijom, OSCE-om i Vijećem Evrope, 4. jula pisale Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, podsjećajući na principe kojima bi se trebalo voditi imenovanje i izbor ombudsmana za ljudska prava, zasnovan na standardima UN-a i evropskim standardima koji se odnose na nacionalne institucije za unapređenje i zaštitu ljudskih prava.
Poštovanje ovih principa je fundamentalno za osiguranje nezavisnosti takvih institucija, podsjećaju iz UN-a i objašnjavaju da proces mora biti u skladu s Principima koji se odnose na status nacionalnih institucija za ljudska prava, takozvanim Pariškim principima, usvojenim od Generalne skupštine 20. decembra 1993., Principima o zaštiti i unapređenju institucija ombudsmana (Venecijanski principi) i preporukama iz 2017. godine Potkomiteta za akreditaciju (SCA) nacionalnih institucija za ljudska prava, nezavisnog međunarodnog tijela koje razmatra usklađenost takvih institucija s Principima pri Globalnoj alijansi nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI).
“S obzirom na suštinski i osjetljiv mandat institucije ombudsmana za ljudska prava, a to je da promovira i štiti ljudska prava svih pojedinaca u Bosni i Hercegovini, od ključne je važnosti da odabrani budu pošteni, da imaju relevantno profesionalno iskustvo, da budu nepristrasni i da se posvete radu na zaštiti prava svih u zemlji”, navodi se u saopštenju visokog komesara.
Iz UN-a podsjećaju da će Potkomitet za akreditaciju 2023. godine razmotriti status nekoliko nacionalnih institucija za ljudska prava širom svijeta, uključujući Instituciju ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
“Tada ćemo procijeniti da li su Institucija i njen rad u skladu s Pariškim principima”, saopšteno je iz UN-a.
Potkomitet je posebno nezavisno tijelo ali njihova ocjena da neka institucija ne ispunjava Pariške principe može značiti otežan pristup fondovima i pojedinim tijelima Ujedinjenih nacija, prije svega UN-ovom Savjetu za ljudska prava.
Odbijanje izmjena Poslovnika
Vijeće ministara i Parlament BiH. Foto: BIRN BiH
Članovi komisije su nakon kritika međunarodnih organizacija olakšali javnosti da prisustvuju sjednicama, ali se čini da i dalje odbijaju izmjene Poslovnika.
Prema podacima Inicijative, predsjedavajuća Komisije Dušanka Majkić je na trećoj sjednici bila izričito protiv izmjena Poslovnika, podsjećajući da je on usvojen jednoglasno i da nema potrebe prepisivati Poslovnik iz 2015. godine.
Majkić nije odgovarala na pozive i poruke BIRN-a BiH za razgovor.
Na trećoj sjednici Komisije otvorene su prijave kandidata za ombudsmane. Prema objavi na stranici Parlamenta, stiglo je 11 prijava, koje su poslali: Jelena Cvijetić, Monika Mijić, Alma Suljić, Nevenko Vranješ, Harisa Bačvić, Jasminka Džumhur, Vanja Pavlović, Ljubinko Mitrović, Branka Kolar Mijatović, Nives Jukić te Emina Halilović.
Komisiji je, prema saznanjima BIRN-a BiH, stiglo i anonimno pismo u kojem se navodi da Nevenko Vranješ ne ispunjava uslove i da nije radio deset godina u pravnoj struci, te da je bio ili je angažovan od SNSD-a u radu nekog od odbora, a što bi moglo biti u suprotnosti sa članom Poslovnika o sukobu interesa.
Vranješ, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, kaže da ne zna sve detalje pisma jer je bilo anonimno, ali naglašava da ispunjava sve uslove konkursa.
“Neka komisija prosudi o tome da li ja ispunjavam formalne uslove”, kaže on.
Odgovarajući na upit o dijelu pisma da je ga je SNSD ranije angažovao, Vranješ kaže da pismo vidi kao “harangu” i da je društveno odgovoran i aktivan čovjek.
“Gdje ćete vi naći profesora da nije aktivan? Ja sam za tu gradsku organizaciju kreirao politike, ja sam uveo poseban način strateškog planiranja u Vladi Republike Srpske, šta je sad sporno? Ljudi me angažovali da učestvujem u radu i kreiranju njihovih politika, bilo je tu još profesora, to nije grijeh. U zakonu imate da će ombudsmeni prije izbora, a najkasnije deset dana nakon imenovanja, podnijeti ostavku na sve dužnosti koje se čine inkompatibilnim. Od mene se traži da kao kandidat ne budem nigdje, što je apsurd”, kaže on i dodaje kako pretpostavlja da je pismo poslao neko od drugih kandidata na konkursu.
Prema Poslovniku i Zakonu o ombudsmanima BiH, “pozicija ombudsmana za ljudska prava nespojiva je s obavljanjem bilo kakve predstavničke dužnosti, s bilo kakvom političkom aktivnošću ili dužnošću ili odgovornošću za propagandu, nastavkom službe u organima vlasti u Bosni i Hercegovini, članstvom u političkoj stranci ili vođstvom političke stranke, sindikata, udruženja, fondacije ili vjerske organizacije ili radom u bilo kojoj od njih, te s obavljanjem dužnosti sudije.
Kandidati za ombudsmana za ljudska prava mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, diplomirani pravnici, s položenim pravosudnim ispitom i najmanje deset godina radnog iskustva u pravnoj struci, u kojoj su se istakli, koji imaju dokazano iskustvo u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda građana, te visok moralni ugled.
Ombudsmani za ljudska prava imenuju se iz tri konstitutivna naroda (bošnjačkog, hrvatskog i srpskog), što ne isključuje mogućnost imenovanja i iz reda ostalih. Oni se imenuju na mandat od šest godina.
Rang-listu Privremena zajednička komislja dostavit će Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na daljnji postupak potvrđivanja, odnosno imenovanja.
Privremenu komisiju osim Čolo i Majkić čine još Borjana Krišto, Ljubica Miljanović, Amir Fazlić i Bariša Čolak.
Krišto i Čolak nisu odgovarali na pozive i poruke, a BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Miljanović.
Fazlić objašnjava da članovi Komisije nisu glasali za izmjene Poslovnika jer su “sugerisali da nije prirodno da se na trećoj sjednici mijenja” dokument koji se usvoji obično na početku rada. On dodaje kako su usvojili zaključak da će na svaku narednu sjednicu i sve svoje aktivnosti pozivati predstavnike međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva.
“Sve će biti transparentno, u to sam siguran, zvat ćemo ih i na intervjue…”, kaže on.
