U članku autora Andrewa Higginsa se navodi da je prošle godine BiH Agencija za lijekove i medicinska sredstva pregledala kiseonik koji se prodavao bolnicama za liječenje pacijenata od Covid-19 u entitetu Republika Srpska, te da je otkrila da je kisik je bio namijenjen za upotrebu samo u industrijskim mašinama, a ne za ljudska bića.
“Ali umjesto da pokuša ispraviti situaciju, lider ove regije Milorad Dodik, ratoborni srpski nacionalista, pokušao je razbiti multietničko tkivo bosanske države,” piše Higgins.
Zatim objašnjava poteze Dodika koji su uslijedili, počev of najave da će RS uspostaviti svoju vlastitu agenciju za lijekove, prijetnje da će se entitet povući iz Oružanih snaga BiH, pravosuđa i drugih institucija, te da je obećao da će ubrzati ono što on naziva “mirnim raspadom” države.
Navodi da su istražitelji u BiH došli do zaključka da je “kompanija koju kontroliše jedan od bliskih političkih saveznika gospodina Dodika” isporučivala gore navedeni industrijski kiseonik u bolnicama u RS.
“Neke strane diplomate i protivnički političari vide njegove (Dodikove) secesionističke prijetnje prvenstveno kao sredstvo za izbjegavanje navoda o korupciji,” navodi Higgins.
“Ali u regiji gdje je sjena rata posvuda, mnogi Bosanci strahuju da je mir u zemlji ugrožen,” dodaje on.
Higgins opisuje BiH kao “šarenilo različitih naroda i religija” podložno konfliktu.
Kao primjer navodi činjenicu da je u Sarajevu”tinejdžerski srpski nacionalista započeo Prvi svjetski rat, i da su “naizgled poremećena brbljanja srpskog psihijatra Radovana Karadžića nagovještavala trogodišnje krvoproliće 1990-ih.”
“Ti balkanski ratovi su ostavili oko 140.000 mrtvih ljudi, uvukli ratne avione i vojnike NATO-a i stvorili jaz između Rusije i Zapada koji ostaje i danas. Sada Sjedinjene Države i Evropska unija, kojoj Bosna teži da se pridruži, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili da stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti ulazak Bosne u blok ili NATO, već je na strani gospodina Dodika,” objašnjava on.
U Evropi su odgovori na provokacije gospodina Dodika različiti, piše Higgins, te navodi da, dok Njemačka i Britanija razgovaraju o sankcijama, “autoritarni lider Mađarske Viktor Orban” je nedavno posjetio Banja Luku “kako bi ponudio podršku gospodinu Dodiku i obećao je staviti veto na svaki potez Evropske unije za uvođenje sankcija.”
“Ali gospodin Dodik i mnogi njegovi sunarodnici Srbi i dalje negiraju ratne zločine koje su počinili članovi njihove etničke grupe i umjesto toga sebe vide kao žrtve, kao što su to činili tokom rata,” objašnjava on.
Opisuje Dodika kao “nekadašnjeg američkog štićenika” kojeg je administracija Billa Clintona 1998. godine hvalila kao “dašak svježeg zraka” a kojeg sada specijalni izaslanik predsjednika Joe Bidena za regiju, Gabriel Escobar, naziva ga prijetnjom.
Dodik je u oktobru upozorio da će se Srbi u Bosni braniti svojim snagama ako bude potrebno i da Republika Srpska ima “prijatelje,” misleći na Rusiju i Srbiju.
“Srbija, međutim, nije pokazala interes da ponovi svoju ulogu iz 1990-ih, kada je slala oružje i paravojne bande da podrže članove njihove etničke grupe u Bosni. A koliko Rusija zaista podržava gospodina Dodika nije jasno,” ocjenio je Higgins.
“Prošlog mjeseca se (Dodik) vratio iz posjete Moskvi tvrdeći da je dobio obećanje podrške tokom sastanka sa predsjednikom Vladimirom V. Putinom. Ali Kremlj, koji obično najavljuje sastanke mnogo unaprijed, čekao je danima prije nego što je potvrdio da se to dogodilo,” piše on, te dodaje da je Kremlj tada naveo da je Putinov “glavni događaj” tog dana bila “konferencija o uglju” a ne sastanak sa Dodikom.
“Ipak, Kremlj je očigledno oduševljen što vidi Bosnu u neredu, s obzirom na to da su je Sjedinjene Države i Evropa nekada zagovarale kao primjer uspješne izgradnje nacije. Putin je godinama upozoravao bivše komunističke zemlje istočne Evrope da su zapadna obećanja o miru i prosperitetu šuplja,” piše on.
Higgins postavlja pitanje da li su Dodikove prijetnje “stvarne” ili predstavljaju “političko pozorište da se okupi njegova nacionalistička baza uoči izbora u oktobru.”
“Gospodin Dodik je u četiri oka, kažu diplomate, nagovijestio da je njegov primarni interes držati državne tužioce izvan svog domena kako bi se eliminisao rizik da se kredibilni izvještaji o nevjerovatnoj korupciji ikada ozbiljno istraže — uključujući skandal oko industrijskog kiseonika za pacijente s Covidom,” navodi on.
Na kraju članka Higgins navodi izjavu predsjednika PDP-a, Branislava Borenovića, koji je rekao da “Dodik preživljava od sukoba” i da “Mrzi stabilnost jer onda mora objašnjavati zašto živimo ovako kako živimo.”
