Na prijedlog Gradonačelnika, Skupština grada Doboja krajem 2021. godine donijela je Odluku o finansiranju kupovine parking karti za specijaliste ljekare zaposlene u Domu zdravlja i Opštoj bolnici iz gradskog budžeta u godišnjem iznosu od 50.000 KM, a kao razlog navela da je to mjera kojom se sprečava odlazak ljekara iz ove lokalne zajednice.
Iako je od strane opozicije bilo prigovora na ovu odluku, kao i na odluku o kupovini dvadeset stanova takođe za ljekare, sa istim obrazloženjem da se želi njihovom stimulacijom osigurati ostanak u “gradu na tri rijeke”, nije bilo značajnijih i javnih reakcija.
“Sigurno sam za to da doktori ostaju ovdje, da ne odlaze. Ako će ta odluka pomoći tome da ih zadržimo to je dobro. Međutim, sve što ima veze sa kupovinom stanova, izmjenama regulacionih planova i bilo čega u Doboju miriše na nešto nečasno”, reakcija je Vedrana Gligorića, odbornik Socijalističke partije, koji je tokom glasanja za ovu odluku bio uzdržan.
Smatrajući da se, ipak radi, o diskriminatrorskoj odluci, posebno kada je u pitanju obezbjeđenje besplatnih parking karti, reagovao je juče Centar za humanu politiku, smatrajući da se njome vrši diskriminacija 99 odsto ostalih građana. Ta reakcija uslijedila je nakon što je odluka proširena na posljednjoj sjednici SG i na zaposlene u medicini rada, dakle za sve ljekara u Doboju.
“Iz Doboja masovno odlaze i drugi – nezaposleni, zaposleni, razočarani, obespravljeni, poniženi i nezadovoljni – čiji odlazak ne sprečava gradska vlast. Posebna je tema što su, po našem mišljenju, i u označavanju parkinga na području grada elementi nezakonitosti i korupcije. Utvrdićemo na koji način su vlasti u Doboju uspjele da uknjiže na Grad zemljište i uz same zgrade, koje im logično pripada kao stanarima, pa i za parkiranje. Zakonski je uslov da investitori obezbijede u pribavljanju dokumentacije za dobijanje građevinskih i drugih dozvola zemljište za redovnu upotrebu zgrade”, smatra predsjednik CHP Momir Dejanović.
U reagovanju gradskih vlasti na ove navode, njihove su tvrdnje da su parking mjesta obilježena u skladu sa Regulacionim planom Grada Doboja usvojenim u Skupštini grada 30. aprila 2019. godine, na osnovu kojeg je nadležno Odjeljenje za prostorno uređenje izdalo lokacijsku dozvolu za parking mjesta na zemljištima koja su u vlasništvu Grada.
Cijena godišnje karte za stanare zgrada u ulici gdje imaju prijavljen boravak je 50 KM, pa cijena tog tipa parking karte, prema tumačenju iz Direkcije za izgradnju i razvoj grada, je manje od 0,14 KM dnevno. Da bi obezbijedili ovu vrstu parking karte uslov je da je stanar administrativno prijavljen u CIPS na adresi gdje se parking nalazi. Tada stiče uslov, za povlaštenu kupovinu “stanarske” parking karte koja košta 50 KM godišnje. Ukoliko želi da se tokom cijele godine parkira na svim otvorenim parkinzima u gradu cijena te karte je 150 KM, odnosno po računici DIRG 0,41 KM dnevno. Mjesečna karta za sva parkirališta košta 30 KM, mjesečna “stanarska” 10 KM.
U određivanju cijene dnevne karte u gradu, od 10 KM, se prilično pretjeralo, jer je u drugim gradovima ta cijena znatno niža. Primjera radi, na parkiralištu ispred zgrade Vlade RS u Banjoj Luci cijena dnevne karte je svega 3 KM.
Da ima nesporazuma i neprihvatanja novina kada je u pitanju označavanje i naplata parkinga u gradu, o tome svjedoči skorašnji incident kada je povrijeđena radnica na šalteru DIRG-a kada je, radi napisane kazne zbog neplaćanja parkinga nezadovoljni građanin došao u zgradu uprave i tokom verbalnog sukoba sa zaposlenima razbio staklenu pregradu šaltera, a komadići stakla povrijedili su radnicu.
Osim ljekara, pravo na besplatne parking karte još imaju i članovi porodica poginulih boraca, ratni vojni invalidi i osobe sa invaliditetom. Ukupno je na području Doboja obilježeno 1460 parking mjesta, a za njih je nadležno gradsko preduzeće Direkcija za izgradnju i razvoj grada.
Iako je podržala odluku o besplatnim parking-kartama za ljekare specijaliste, PDP-ova odbornica Olivera Nedić smatra da neke druge kategorije stanovništva takođe zaslužuju istu beneficiju.
“Tražila sam amandmanom da se ista ta mjera uvede i obraćala sam se relevantnim institucijama za porodice sa četvoro i više djece. Ja se samo pitam zašto 200 porodica, od kojih stotinu možda koristi automobil, ne može dobiti ovakvo prepoznavanje. Oni hrane četvoro i više djece i smatram da su u znatno složenijoj situaciji nego uvaženi nam ljekari. Ja sam u rekordnom roku dobila odgovor da niko nije nadležan za to. Vanzemaljci su nadležni maltene da donesu jednu takvu odluku. Zašto se pronatalitetno ne može djelovati u jednoj takvoj, sitnoj, distribuciji mjera, da zadržimo porodice, da ne stoje u redu za ambasade”, kaže Nedić.
