Da BiH kaska u toj oblasti najbolje pokazuju zvanični podaci. U izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku BiH izričito je naglašena potreba za jačanjem kapaciteta ugovornih organa kroz obuku i edukaciju.
Kapaciteti ugovornih organa slabi
U izvještaju je između ostalog navedeno da su kapaciteti ugovornih organa slabi, loše organizovani i da postoji velika fluktuacija zaposlenih na poslovima javnih nabavki te da su 30 odsto učesnika svih organizovanih obuka prvi put prisustvovali obuci.
„To ukazuje na potrebu da se edukuju lica koja rade na poslovima javnih nabavki kao ključna lica u svim ugovornih organima koja će pohađati kontinuiranu obuku i pratiti sve aspekte javnih nabavki“, precizirano je u Izvještaju.
Ta situacija je dodatni problem u oblasti za koju je poznato da je podložna raznim manipulacijama u kojoj se namještaju uslovi, “cijepaju se nabavke”, dogovaraju ponuđači i u takvim uslovima se raspoređuju ogromni iznosi javnog novca.
FOTO:Capital
O kojim iznosima je riječ pokazuju i pojedina istraživanja na tu temu. Lani su kontrolisane javne nabavke u vrijednosti od preko 300 miliona KM i od te sume samo se za nabavke vrijedne 26 miliona KM moglo smatrati da su bile regularne, dok se za nabavke u vrijednosti 100 miliona KM moglo opravdano sumnjati da su neregularno potrošene i da su bile podložne korupciji.
Taj javni novac uglavnom završi u rukama odabranih firmi, što se negativno odražava na privredno okruženje. Poništava se jedan od osnovnih ciljeva javnih nabavki da se kroz konkurenciju odnosno nadmetanje što većeg broja ponuda osigura najbolja vrijednost robe, radova ili usluga za javni novac.
Upućeni u ovu oblast poručuju da je najveći problem što se javnim nabavkama bave službenici kojima to nije primarni zadatak. Obavljaju ih samo kao povremene poslove kada se javi potreba.
Veliki broj ugovornih organa uopšte nema predviđeno ovo radno mjesto
Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović kaže da je evidentno da ugovorni organi nedovoljno ulažu u najbitniji resurs neophodan za kvalitetno i uspješno provođenje postupaka javnih nabavki, a to su službenici koji provode te postupke.
„Zabrinjava činjenica da veliki broj ugovornih organa u sistematizaciji radnih mjesta uopšte nema predviđeno radno mjesto službenika za javne nabavke, već se ti poslovi najčešće obavljaju ”usputno” od strane službenika koji su neadekvatno obučeni i kojima to predstavlja dodatnu obavezu“, rekao je Golubović.
Dodaje da je izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji se primjenjuje od 10. decembra prošle godine, napravljen je značajan iskorak kada je u pitanju ova problematika.
„Naime, članom 13a. definisano je da ugovorni organ čiji je budžet za nabavke jednak ili veći od 1.000.000 KM internim aktom definiše radno mjesto službenika za javne nabavke. Takođe, bez obzira na to koliki je budžet za nabavke ugovornog organa, ukoliko procijenjena vrijednost postupka nabavke premašuje 250.000 KM ugovorni organ mora osigurati da u postupku učestvuje službenik za javne nabavke. Ako ugovorni organ nema na raspolaganju stalno zaposlenog službenika za javne nabavke može angažovati službenika za javne nabave izvan ugovornog organa, što mora biti posebno obrazloženo. Naravno, ostaje da se vidi da li će i kada ova izmjena zaživjeti i da li će ovim biti riješen problem koji je evidentan“, precizirao je on.
Službenici se mijenaju zbog korupcije
Golubović kaže da praksa pokazuje da postoji širok spektar razloga zašto se službenici koji provode postupke javnih nabavki često mijenjaju.
„Prvi, najčešći i najpoznatiji razlog koji treba istaći je sveprisutna korupcija u javnim nabavkama, korumpirani rukovodioci zloupotrebljavaju položaj i dogovaraju poslove, a onda je na službenicima da osiguraju da se te zloupotrebe provedu u praksi“, naglasio je on.
Dodao je da zbog toga službenici napuštaju posao, mijenjaju pozicije, ili budu uklonjeni, trpe mobing i slično ukoliko odbiju da izvrše nezakonite želje rukovodilaca.
„Sljedeći razlog koji se može istaći jeste nedovoljna afirmisanost službenika koji provode postupke javnih nabavki, jer su to veoma često samo usputni i/ili dodatni poslovi koje oni obavljaju, a da zato nisu dodatno plaćeni. I, na koncu, možemo istaći da su javne nabavke toliko kompleksna oblast da niko ne može znati sve, potrebno je stalno učenje i usavršavanje, a znamo da ljudi kod nas baš i ne vole da idu težim putem“, naveo je Golubović.
Kazao je da nedostatak znanja i iskustva svakako u velikoj mjeri može uticati da se dese propusti koji se mogu podijeliti na svije vrste. Prvi su oni koji se mogu ispraviti u toku postupka nabavke, što prouzrokuje malu ili neznatnu štetu za ugovorni organ, i one koji se ne mogu ili ne žele ispraviti, što prouzrokuje velike posljedice za ugovorni organ (poništenje postupka, probijanje rokova, žalbeni postupci…).
Obuke jedan od prioriteta Agencije za javne nabavke
Problema su svjesni i u Agenciji za javne nabavke BiH (AJN). Ovogodišnjim programom rada AJN jedan od prioriteta je obuka službenika za javne nabavke.
„Obuka službenika za javne nabavke je jedan od najvažnijih segmenata u izgradnji i jačanju sistema javnih nabavki u cilju postizanja najefikasnijeg korištenja javnih sredstava. Profesionalizacija i izgradnja kapaciteta u ugovornim organima na svim nivoima vlasti u BiH je jedan od prioriteta Agencije. Izgradnjom kapaciteta u ugovornim organima izbjeće se dugi i suvišni postupci, gubitak vremena, resursa i novca, posebno u slučajevima velikih infrastrukturnih projekata“, navedeno je u programu rada AJN.
Agencija planira u 2023. godini da donese novi Pravilnik o obuci službenika za javne nabavke BiH, a koji će pratiti izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama u predmetnom dijelu.
Lani je kroz obuke AJN kao i državnih i entitetskih institucija nadležnih za održavanje obuka, organizovane 24 obuke na kojima je prisustvovalo 798 polaznika sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovi podaci su navedeni u Informaciji o održanim obukama iz oblasti javnih nabavki u 2022. godini koju je pripremila Agencija, ne precizirajući koliko je polaznika uspješno završilo provjeru znanja.
