U proteklom periodu aktivisti Neformalnog građanskog pokreta „Valter“ iz Tešnja prikupili su dokumentaciju, dokaze i inspekcijske nalaze koji ukazuju na to da je kod izdavanja potrebnih dozvola za sječu šume i otvaranje deponije inertnog otpada na lokalitetu Kraljevo brdo, nedostajao ključni dokument procjene uticaja na okoliš.
S tim u vezi, juče, 27.08.2024., nadležnim u općini Tešanj je upućena inicijativa kojom se od Službe za katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove općine Tešanj i rukovodstva Općine traži da od investitora JP Autoceste Federacije BiH zahtjevaju izradu Studije procjene uticaja na okoliš i prijedloga Plana sanacije lokaliteta inertnog otpada.
Pritom se naglašava da, u skladu sa zakonom propisanom procedurom prilikom donošenja ovakvih dokumenata, postoji obaveza uključivanja zainteresovane javnosti.
U inicijativi se podsjeća da je sječu kvalitetne šume i odlagalište jalovine iz tunela Crni Vrh, koji se gradi na trasi Koridora 5C, omogućilo, u oktobru prošle godine, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, svojim Rješenjem o prenamjeni šumskog zemljišta u građevinsko, u svrhu izgradnje odlagališta inertnog otpada. Nakon čega su uslijedila odobrenja, saglasnosti i dozvole za otvaranje deponije od nadležnih općine Tešanj.
“Učinjena je velika šteta na lokalitetu gdje je planirano odlagalište bez znanja lokalnog stanovništva, bez javne i stručne rasprave o opravdanosti sječe šume na tom lokalitetu, a što je najvažnije bez studije procjene uticaja na okoliš.”, navodi se u Inicijativi.
Aktivisti više organizacija za zaštitu prirode upozorili su da se deponija nalazi u blizini vodozaštitne zone i da je na djelu uništavanje prirodnih resursa na području koje je Federalnim prostornim planom iz 2018. godine planirano kao zaštićeno.
U Inicijativi je navedena i bojazan stanovništva za pitku vodu iz tog područja, ali i mogućnost klizišta, pojavom bujica koje bi ugrožavale naselje ispod deponije.
Iz NGP “Valter” naglašavaju da je svrha upućene Inicijative da se otvori dijalog sa odgovornim iz općine Tešanj i investitorima radova, kako bi se pokrenuo postupak procjene uticaja na okoliš i izrada Studije koja nedostaje u ovom postupku, a koja bi bila osnova za budući elaborate – Plan za sanaciju lokaliteta nakon završenih radova na tom dijelu koridora Vc.
“Tokom izrade Studije smatramo da bi se trebala provesti što transparentnija rasprava sa svim zainteresovanim u Tešnju , sa mještanima, NVO, stručnom javnošću, Općinskim vijećem Tešnja, kako bi se postigao što širi konsenzus o mjerama koje bi predvidjele sanaciju tog terena na stručan i ekološko prihvatljiv način”, dodaju aktivisti “Valtera”.
Pokrenuta kampanja, pored zagovaranja izrade Studije i plana sanacije terena, ima za cilj i pokretanje odgovornosti za ekocid na Kraljevom brdu.
U sklopu toga, aktivisti NGP “Valter” pokušavaju što više građana upoznati s tim šta se desilo na tom lokalitetu, te ih animirati da se aktivnije uključe i daju svoj doprinos da se pokrene odgovornost za učinjenu štetu.
“Moramo priznati da smo iznenađeni pasivnošću građana Tešnja, a posebno mještana koji žive u podnožju uspostavljene deponije, koji ili nisu svjesni ili žive u svom komoditetu u nadi da će se sve samo riješiti “, zaključuju aktivisti Valtera,
