Regija i svijet

Njemačka analiza: ‘Hrvatska će zbog politike i korupcije za 20 godina biti prazna’

Na analizu njemačkih medija, iz BiH cinično uzvraćaju: Po tim kriterijima, u BiH odavno nikog ne bi bilo. Ostali bi još samo političari, da rasprodaju što već rasprodali nisu. Jer, ni po stepenu korupcije, ni po nekvaliteti političara, Hrvatska nije "ni blizu" BiH. Samo povremeno zna podsjećati na nas. (Antikorupcija)

Portal Redakcijske mreže Njemačke (RND) objavio je opširnu reportažu o životu u Hrvatskoj, ‘najmlađoj članici EU-a’. Pišu o korupciji i visokoj inflaciji, o oduševljenju EU-om i mladima koji napuštaju zemlju.

U reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj, “najmlađoj članici Europske unije”, autor Thorsten Fuchs napominje kako brojke pokazuju neupitan ekonomski napredak Hrvatske nakon jedanaest godina članstva u EU-u.

“Domaći bruto proizvod porastao je s gotovo 60 na dobrih 71 milijardu američkih dolara u 2022. godini, nezaposlenost je pala sa 17 na 6 do 7 posto, a godišnje plaće gotovo jednako visoke kao u Poljskoj i Mađarskoj. Osim toga zemlja dobiva golemu financijsku pomoć EU-a, 30 milijardi eura samo od 2021. do 2027. godine”, navodi se u tekstu.

Korupcija i ‘demokratska regresija’

Ali istovremeno se ukazuje i na korupciju kao veliki problem.

“U proteklih osam godina premijer Andrej Plenković morao je smijeniti 30 ministara, većinu njih zbog optužbi za korupciju. Zemlja je tek na 56. mjestu u globalnom indeksu korupcije Transparency Internationala. Prema novom zakonu, zviždači koji citiraju iz istražnih dosjea suočavaju se s kaznom do tri godine zatvora. Prema novom istraživanju, 74 posto stanovništva nezadovoljno je smjerom u kojem se zemlja razvija“, piše RND.

Autor citira i Sonju Schirmbeck iz Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu.

“Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju”, kaže Schirmbeck.

Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, “mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest”, navodi autor.

‘Živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji’

Tako je i s vlasnicom frizerskog salona Ksenijom Jukčić. Njen 30-godišnji sin radi kao pomorski inženjer u Rotterdamu. “Europa? To je najbolje što nam se moglo dogoditi“, kaže. Zato jer je njenom sinu omogućila bolji život.

Oduševljenje Europom pokazuje i Hana Zoričić, zamjenica Glavne državne rizničarke u Ministarstvu financija. Njena posljednja velika zadaća je bila priprema zemlje za uvođenje eura.

Dobro je biti dio ove velike obitelji koja se zove Europa. Uzbudljivo je sjediti za stolom i vidjeti kako nas druge zemlje i Europska komisija vide kao ravnopravne članice”, kaže Zoričić.

Dodaje kako je imala različite ponude da radi kao savjetnica za velike firme, s puno većom plaćom, ali, kaže, “ja nisam nikada ništa drugo željela raditi osim ovih velikih strateških projekata”.

No Europa je važna i u malom. Rodoljub i Višnja Džakula su vlasnici malog OPG-a na Baniji, proizvode ekološke i bio proizvode, uglavnom meso.

“Ovdje živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji”, naglašava Višnja, ta joj je poruka važna. Ali onda dodaje: “Problem koji imamo je hrvatska politika. Oni ne razumiju model koji trebamo za našu regiju”.

Lokalno, regionalno, ekološki – to je njena vizija. U EU-u, posebice u Austriji, supružnici vide uzore i saveznike. A u Zagrebu ih dočekuje prije svega ravnodušnost, navodi se u tekstu RND-a.

Mladi razmišljaju o odlasku

Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu, piše dalje njemački novinar. Navodi primjer Emanuela, 21-godišnjaka koji radi kao konobar i zarađuje 1.000 eura mjesečno.

To na prvi pogled ne zvuči loše, ali mu na kraju ne ostaje puno kada samo stan plaća 550 eura.

“Sve više mladih Hrvata stoga razmišlja o odlasku iz zemlje. Prema reprezentativnom istraživanju Zaklade Friedrich Ebert, koje će biti objavljeno na jesen, danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. I Emanuel želi otići, u Irsku ili Švedsku, jer je čuo da tamo svi govore engleski. Svi njegovi prijatelji misle tako, kaže Emanuel. I za 20 godina Hrvatska će biti prazna”, navodi se u tekstu njemačkog novinara Thorstena Fuchsa, piše Deutsche Welle.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije