U 2023. godini, grubo kršenje sprovođenja zakonom propisanih obaveza, na Zapadnom Balkanu je ponovo rezultiralo povećanom zagađenošću sumpor-dioksidom (SO2), prašinom i azotnim oksidom (NOx) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj, pokazuje šesto izdanje izvještaja “Uskladiti ili Zatvoriti”.
Izvještaj je dostupan na: https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2024/09/2024_09_17_Comply-or-Close_Bosnian.pdf
U 2023. godini, šest godina od kada su 1. januara 2018. godine, u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, novi standardi zagađenja zraka stupili na snagu na Zapadnom Balkanu, emisije SO2 iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile 5,7 puta više od dozvoljenih.
U 2023. godini, termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH nisu poštovale maksimalne vrijednosti niti za jednu zagađujuću materiju: sumpor-dioksid, praškaste materije (PM) i azotne okside.
Kao i u većini zemalja, sumpor-dioksid je najozbiljniji problem vezan za termoelektrane. U 2023. godini, emisije SO2 iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om u BiH bile su više od 8 puta veće od dozvoljenih vrijednosti.
Najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu je imala TE Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo. Emisije u 2023. godini u iznosu od 97.189 tona bile su više od onih u 2022. godini (85.526 tona). RiTE Ugljevik potrošila je najmanje 85 miliona eura za postrojenje za odsumporavanje, ali sada priznaje da ne radi, djelomično jer je to ‘ekonomsko opterećenje’.
U 2023. godini, TE Kakanj 7 i TE Ugljevik imale su najveća relativna prekoračenja za SO2 u BiH. Obje su emitovale 10,7 puta više nego što su dozvoljavale njihove maksimalne vrijednosti određene NERP-om.
Uz kršenja graničnih vrijednosti emisija zagađujućih materija propisanih NERP-om, sve tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, koje su preuzele obavezu ograničavanja radnog vijeka (‘opt-out’) pojedinih blokova termoelektrana na ugalj, sada krše ovu odredbu. Blokovi 3 i 4 termoelektrane Tuzla i blok 5 termoelektrane Kakanj su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali sva ova postrojenja su nastavila s radom. Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo brojne postupke protiv zemalja koje su prekršile preuzete obaveze, ali do sad to nije bilo dovoljno da se primoraju vlade da napokon djeluju.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH – ‘BiH vlasti su prekršile obavaze iz NERP-a i odobrile produžetak rada blokova 3 i 4 u TE Tuzla i bloka 5 u TE Kakanj, a kao izgovor su iskoristile energetsku krizu u Evropi. Pošto je BiH u tom periodu izvozila viškove električne energije, koja se između ostalog proizvodila i u ovim zastarjelim blokovima, činjenica je da su građani svojim zdravljem subvencionirali taj izvoz i zaradu elektroprivrede. Postavlja se pitanje, koji će sljedeći izgovor naše vlasti osmisliti, da nastave trovati svoje građane?
Davor Pehchevski, Koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch – ‘Vlade i elektroprivrede širom regiona namjeravaju da istisnu svaki posljednji kilovat iz zastarjelih termoelektrana na ugalj, bez obzira na zdravstvene troškove. Nacionalni energetski i klimatski planovi (NECP) zemalja moraju odrediti kako i kada će se ugalj postepeno ukinuti, ali za sada većina to ne čini. Elektroprivrede ne mogu imati i ovce i novce – TE se moraju uskladiti ili zatvoriti.’
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, BiH – ‘Vidimo da se iz godine u godinu emisije SO2 u Bosni i Hercegovini povećavaju. Koristi se ugalj sve slabijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Šta još treba da se desi da donosioci odluka odrede datum izlaska iz uglja i krenu da se bave transformacijom energetskog sektora?
