Koji su to nedostaci na koje upućuju nevladine organizacije?
Transparentnost, konkurentnost, jednak tretman, nediskriminacija ponuđača, efikasnost. Ništa od navedenog nije obezbijeđeno u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, koji je trebao da riješi jedan od najvećih problema u BiH, korupciju. Ovo tvrde iz UG „Tender“.
Najočitiji primjer jeste pregovarački postupak bez objave obavještenja. Iz „Tendera“ kažu da u zakonu, koji je djelimično rađen po uzoru na Zakon o javnim nabavkama Srbije, nije definisano da Agencija za javne nabavke BiH dostavlja svoje mišljenje o sprovođenju postupka javne nabavke.
„Tu je ostavljen prostor da se tim postupkom može faktički ugovorni organ da vrši dil sa ponuđačem. Čak može onda kada se poništi prethodna javna nabavka, koja je bila javna, transparentna, a ugovorni organ može lako do toga doći, neka kaže probijena su sredstva, mala su sredstva, poništava se nabavka“, kaže član Predsjedništva UG „Tender“ Rajko Kecman.
Postupkom bez javnog oglašavanja, stvara se mogućnost da se lako upravlja ponuđačima i da se nabavke namještaju. Primjeri ovih zloupotreba su zaštita ekskluzivnih prava i nabavka po krajnjoj hitnosti, poput nabavke respiratora.
Uz pregovarački postupak, iz nevladinih organizacija navode da se u Prijedlogu zakona nisu našle brojne aktikorupcijske odredbe kojima bi se pojačala kaznena politika, a koje su bile definisane u Nacrtu, poput inspekcijskog nadzora.
„Ako on ne može biti inspekcijski, evidentno je da nema političke volje za tim. To ne znači da ne treba osnaživati nadzor. Mi smo gubljenjem tog jednog cijelog poglavlja izgubili jedan set sankcija, koje je trebao izdavati inspektor na licu mjesta. S toga zahtijevamo da se u sada aktuelnom prijedlogu, dok još ima vremena za amandmane povećaju prekršajne sankcije“, poručuje predsjedavajuća Skupštine Transparensi internešnela u BiH Aleksandra Martinović.
Iz Transparensija traže i da se u Prijedlogu zakona popravi i odredba koja se tiče sprječavanja sukoba interesa.
„Odnosi se na povezana lica koja prema aktuelnom Prijedlogu, ako su stekla imovinu u određenoj firmi sa kojom ugovorni organ treba da sklopi ugovor u periodu od dvije godine prije stupanja na snagu tog javnog dužnosnika, ispada da nisu u sukobu interesa. To je de facto sukob interesa“, naglašava Martinović.
Predložene izmjene zakona ne sadrže ni model krivičnog djela – Zloupotreba u javnim nabavkama, iako su to tražili iz pravosudne zajednice. Martinovićeva kaže da neusvajanje ovog modela ne mora biti toliko pogubno ukoliko se gorenavedeni propisi adekvatno krivično usklade, kako za javni, tako i za poslovni sektor.
Ono što je činjenica, netransparentnim javnim nabavkama, pljačkaju se javna sredstva, što dovodi do toga da se određena roba plaća i po 60% više u odnosu na realnu cijenu. Ovo odgovara aktuelnoj vlasti, naglašavaju iz UG „Tender“.
„Načelno gledano svi su ravnopravni, ali u praksi, oni koji su bliži vlasti i koji su u dilu, oni prolaze i oni su zaštićeni i mogu da rade šta hoće“, ističe član Predsjedništva UG „Tender“ Rajko Kecman.
Iz nevladinih organizacija kažu da loše upravljanje, korupcija, te druge nezakonite radnje godišnje koštaju BiH više od milijardu i po KM. Nedavno je ambasador SAD-a u BiH Erik Nelson rekao da je BiH druga najkorumpiranija država u Evropi i da novac koji država uzima od građana treba da se iskoristi za unapređivanje života stanovništva, a ne za bogaćenje korumpiranih zvaničnika i njihovih prijatelja.
