Nakon dugog iščekivanja, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pripremilo je i stavilo na javnu raspravu Zakon o šumama u Federaciji BiH. Pozvalo je zainteresirane strane da svoje primjedbe, prijedloge i sugestije na tekst Zakona dostave najkasnije do 20.03.2024. godine, elektronski, putem propisanog obrasca na e-mail: sektorzasumarstvo@fmpvs.gov.ba ili u pisanoj formi na adresu: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ul. Hamdije Čemerlića br. 2, 71000 Sarajevo.
Dugogodišnje nepostojanje Zakona o šumama u Federaciji stvorilo je ozbiljnu pravnu prazninu i otvarilo vrata nekontrolisanom iskorištavanju šuma i korupciji, a sve skupa je dugoročno ugrozilo ekološku ravnotežu. Na ove i druge posljedice te pravne praznina, koja traje od 2009. godine, odnosno formalno od 2011., ukazivale su organizacije civilnog društva, a najdirektnije Aarhus centar u BiH. Posebno su naglasak stavljali na nužnost uključivanja javnosti u proces donošenja Zakona o šumama, te, tražili transparentnost i široku participaciju svih relevantnih učesnika u izradi novog zakona ili uvrštavanje amandmana u tekst zakona, a koje su izradili stručnjaci sa pravnog i šumarskog fakulteta, zajedno sa ovom organizacijom.
Iz Aarhus centra su na organizovanim stručnim skupovim, pa i na protestima, upozoravali da nepostojeći pravni okvir ostavlja šumske resurse izložene brojnim prijetnjama i neadekvatnim upravljanjem šumama, što ima ozbiljne posljedice po okoliš, biološku raznolikost, te ekonomske i društvene aspekte. Upozoravali su nadležne da je donošenje adekvatnog zakona o šumama neophodno kako bi se stvorila održiva osnova za upravljanje šumskim područjima.
A, kako to zbog toga što je Federacija bez Zakona o šumama, izgleda u praksi, ilustrativni su nedavni primjeri u slučajevima svojevrsnog ekocida na području između Vareša i Kaknja i novije na području Tešnja.
U tom poslednjem slučaju su svoju nemoć, uz poslovičnu nadležnih za oblast upravljanja šumama, iskazali inspekcijski organi, koji su se zbog više isječenonih šumskih sortimenata na Kraljevom brdu, općina Tešanj, tokom pripreme terena na gradnji tunela Crni vrh na Autucesti Koridor 5 C, pozvali upravo na nepostojanje federalnog Zakona o šumama.
“Nažalost, dok se NVO sektor iscrpljuje zagovaranjem donošenja novog zakona, nadležni za upravljanje šumama i vlasti ne poštuju ni postojeće. Tipičan primjer je sječa visoke šuma na 18,3 hektara kod Tešnja, u kojem su inspekcijski organi, nadležni na kantonalnom i nivou Federacije u zahtjevima za postupanje samo konsatirali postojeće stanje, bez naloženja bilo kakvih konkretnih mjera” – izjavio je za portal Antikorupcija.info Davor Šupuković iz UG “Fojničani” Maglaj.
Naime, poslanica u Skupštini ZDK Sanja Renić uputila je posredstvom Stručne službe poslaničku inicijativu na više adresa kojom se traži da se po hitnom postupku detaljno istraži ekocid krčenja šume, počinjen u općini Tešanj, gdje je u svrhu deponije jalovine iskčena zaštićena šumom na površini od 18,3 hektara.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je tokom inspekcijskog nadzora nad JP “Autoceste Federacije BiH” d.o.o. Mostar utvrdila da subjekt nadzora ne posjeduje urednu evidenciju o tačnim količinama nastanka i odlaganja materijala od iskopa, da Plan upravljanja građevinskim otpadom nije usklađen sa važećom zakonskom legislativom, te su naložene mjere za otklanjanje nedostataka.
Nakon saznanja na terenu da su izvođači radova posjekli jedan dio šume koji nije predviđen i ne nalazi se u obuhvatu izdvojenih 18,3 ha, Federalna šumarska inspekcija nije mogla postupati po zakonskim propisima, navodeći kao razlog da Zakon o šumama Federacije BiH još nije donešen. Kako bi se riješio problem, inspekcija je pozvala predstavnike Kantonalne uprave za šumarstvo ZDK, da postupe u skladu sa Zakonom o šumama ZDK.
“Kada je riječ o upućivanju novog Zakona o šumama na javnu raspravu, predviđena zakonska rješenja znače da će “investitori” i slični moći opet sjeći po želji, ali izletnici neće moći otići u šumu da prodišu. Slažem se sa onima koji takođe kritikuju novi zakon da će se u cijeli posao ugraditi i lokalne vlasti, koje će uzimati novac od investitora za promjenu prostornog uredjenja ili urbanistickog plana. Da je to zakon opet protiv običnog čovjeka, koji ne smije ući u šumu, pustiti u šumu stoku, ne smiješ granje uzimati, list kupiti, ne smiješ mahovinu uništavati ne smiješ ništa brati u njoj ni hodati, dok ti ne dozvole” – kaže u komentaru na novi zakon ekološka aktivistica Hajrija Čobo.
Sa njom se slaže i većina ostalih ekologa, dodajući da se stvara prostor da će šumarije prodavati trupce i izvoziti poluproizvode. Komentarišući da su se mnogi iz tih preduzeća obogatili od kriminala, dok obični građani neće imati ni poljoprivrede ni stočarstva, te da zbog svega toga i rasprostranjene korupcije i u drugim oblastima odlaze iz zemlje.
