Omer Hujdur iz Građanske inicijative „Jer nas se tiče” govorio je za portal InfoRadar o dugogodišnjem problemu deponije Uborak, ističući kako vlasti nisu ništa učinile kako bi se ovaj problem riješio. Pojašnjava kako je stanovništvo naseljeno oko deponije Uborak još davno uvidjelo povećan broj oboljelih od karcinom, ali i raznih drugih bolesti.
„Posebno smo bili zabrinuti kada jedno dijete obolijeva od bruceloze, a nigdje nema nikakve stoke u blizini. Zatim, u istoj kući osoba obolijeva od leukemije, što nam je bio okidač da krenemo u našu borbu. Blokirali smo bezbroj puta deponiju, kako bi skrenuli pažnju na probleme s kojima se suočavamo. Međutim, vlasti su na sve to ostale nijeme i slijepe te nisu znali kako da riješe problem u kojem smo se nalazili“, zabrinuto ističe Hajdur.
On pojašnjava kako je deponija Uborak svojevrsna ekološka katastrofa, jer pored toga što oko deponije živi oko 10 000 stanovnika, Mostar je udaljen samo pet kilometara zračne linije, a rijeka Neretva nešto više od jednog kilometra.
„Ono što je posebno strašno je da potok Sušica protiče pored same deponije i direktno bez ikakvih prečišćavanja slijeva se u rijeku Neretvu koju ozbiljno zagađuje“, naglašava Hajdur.
Deponije Uborak višedecenijski problem
Iz Građanske inicijative „Jer nas se tiče“ pojašnjavaju kako se bave humanitarnim radom, pomagali su mnogo tokom pandemije koronavirusa, učestvovali su u gašenju požara, ali im je glavni fokus borba protiv deponije Uborak, odnosno njenog zatvaranja.
Hajdur kaže kako je još šezdesetih godina deponija Uborak formirana za odlaganje krutog otpada. Prije toga, kako navodi, tu je bilo izvorište koje su s vremenom pretvorili u deponiju.
„Krajem osamdesetih godina se lokalno stanovništvo pobunilo protiv te deponije i tražili su da se zatvori. Još tih godina je došla komisija iz Beograda koja je sprovela istraživanja i utvrdila kako se deponija mora hitno zatvoriti, što se uskoro i dogodilo. Potom je deponija neko vrijeme bila zatvorena, kada dolazi jedan od visokih predstavnika u Mostar i uviđa veliki broj ruševina. On je pitao tadašnje lokalne vlasti zašto ništa ne urade, na šta dobija odgovor da se nema gdje odložiti otpad. Visoki predstavnik tada sklapa sporazum da deponija Uborak primi određenu količinu otpada do 2006. godine, te da se potom zatvori“, pojašnjava Hajdur.
Međutim, kako navodi Hajdur, nakon 2006. godine Stranka demokratske akcije (SDA) uviđa da je to ‘zlatna koka’ preko koje vade novac, te finansiraju male projekte i političke kampanje i zadržavaju deponiju.
„Oni donose čak i odluku da ta deponije bude regionalna deponija, koja će primati otpad svih okolnih gradova kao što su Ljubuški, Čitluk i drugih gradova. Lokalno stanovništvo tada se nije pobunilo kako bi se nešto napravilo, sve dok se mi nismo organizovali u ovu građansku inicijativu“, dodaje on.
Hajdur pojašnjava da 2014. godine se diže kredit od Svjetske banke (World Bank) kako bi se produžio vijek trajanja deponije, koja i danas nesmetano funkcioniše zahvaljujući tim kapacitetima.
„Ja kad sam otišao u Svjetsku banku i žalio se što su dali kredit, oni su rekli da da više nikad neće dati kredit za deponiju Mostar. Kazali su kako su ih prvo prevarili sa skicama gdje će biti deponija, nisu im rekli da je to naseljeno mjesto“, dodaje Hajdur.
U 2019. godini, kako navodi Hajdur, i sami vlastodršci su se žalili da je deponija prekapacitirana, ali da već četiri godine od toga Uborak prima otpad i pogoršava stanje, te postaje sve nepodnošljivije.
„Da je ova nova vlast napravila ikakav pomak, mi bismo se držali teze da je za sve krivo nepostojanje vlasti u Mostaru. Apsolutno nova vlast nije napravila nikakav pomak i samo imamo pokušaj zamajavanja javnosti da deponija bude što duže tu. Svjesni su i oni da će premještanje deponije na drugu lokaciju biti veliki problem, jer ljudi su uvidjeli kakvu to štetu nanosi. Morat će se nešto poduzeti, decenijsko odlaganje animalnog, medicinskog, kao i drugih zabranjenih materijala, dovelo je do enormnog zagađenja. Pokazala je studija uticaja 2020. godine, koja je urađena na inicijativu Grada Mostara, da 60 godina i nakon zatvaranja deponije neće biti sigurno za biljni, životinjski, a samim tim i ljudski život“, ogorčeno ističe Hjadur.
Iz Federalnog ministarstva okolišta i turizma kažu da je urađeno sve u njihovoj nadležnosti
Hajdur kaže kako su polagali mnogo nade u aktuelnu ministricu Federalnog ministarstva okoliša i turizma Nasihu Pozder, koja im je, kako navodi, obećala riješiti probleme deponije Uborak.
„Mi smo imali nekoliko sastanak s njom gdje je tvrdila da će riješiti problem i da će se napraviti spalionica, ali kako je vrijeme proticalo, ona je stajala na stranu lokalnih vlasti kako se ne bi sukobila s njima. Mislimo da je ona mogla to riještiti da je htjela, jer sve okolinske dozvole za tu deponiju izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ako neko ne dobije dozvolu na nekoj lokaciji, biće prisiljeni da reaguje. Problem je što su u konačni građani potpuno nebitni da im se riješi problem“, razočarano govori Hajdur.
On pojašnjava kako su najavili da će ponovo ići u proces uključivanja struke, na šta je, kako kaže, odmah odreagovao.
„Kakva crna struka! Opsežna studija je već rekla da deponija tu ne može biti i da ne garantuje život oko nje. Druga stvar, napravljena je radna grupa gdje je donesen zaključak da deponija ugrožava život i da se mora zatvoriti u što kraćem roku. Treća stvar, postoji izvještaj medicinskog zavoda gdje stoji da je porast karcinoma u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) drastično veći u odnosu na druge kantone i to od dva do tri puta. Nema ni jedna tvornica u Mostaru i zna se šta je zagađivač – ova deponija“, govori Hajdur.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za InfoRadar su kazali kako je trenutno urađeno sve što je u njihovoj nadležnosti, te da su na posljednjoj decembarskoj sjednici informisali javnost i Vladu FBiH o svim koracima.
“Sudski proces u vezi s okolišnom dozvolom je završio prošlog mjeseca, te je postupak vraćen na početak. I ovo okončanje postupka je sasvim sigurno dijelom rezultat urgencije koju je Ministarstvo uputilo Sudu kako bismo ubrzali proces”, navode iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Iz ovog ministarstva su kazali kako će osigurati da su u novom upravnom postupku uvaže zaključci interresorne radne grupe koja je radila na reviziji okolišne dozvole JP Deponija d.o.o, kao i konstruktivne primjedbe inicijative “Jer nas se tiče” koje su bile dio njihove tužbe u ovom sudskom procesu, a javnost će u novom upravnom postupku biti uključena.
“Navedeno je ono što se odnosi na nadležnost Ministarstva koje je zaduženo da vodi upravne postupke kad je o deponiji riječ, a za samo upravljanje deponijom zadužena je njena uprava i Grad Mostar”, zaključuju iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Hajdur za kraj kaže da su srušene već tri okolinske dozvole od 2019. godine, a da to ništa ne znači te da deponija Uborak i dalje nesmetano radi.
