Kotorsko, naselje 16 kilometara udaljeno od Doboja, poznato po narodnoj krilatici “Baška Turci baška Kotorani”, koju su “brendirali” organizovanjem tradicionalne manifestacije “Baška pohod”, ponovo je u žiži interesovanja javnosti zbog podijeljenosti oko upravljanja lokalnim vodovodom.
Zapravo, ponavlja se priča i ponovo dolazi u fokus interesovanja pred izbore, kao što je to izraženo bilo 2016. i 2018. godine. Tada su, kao i ovaj puta pred izbore, suprostavljena dva ovdašnja udruženja građana “Kotor” i “Kotorsko” se sporila oko načina upravljanja lokalnim vodovodom. Prvo je njen formalni upravitelj, koje je od suparničkog Udruženja građana “Kotorsko” optuživano da će početi prodavati njihovu pitku vodu preduzeću „Autoputevi RS“ u Johovcu i drugim zainteresiranima. Strahovali su, kako su tvrdili, da će zbog toga „ostati žedni“, da ih niko ništa ne pita, iako su vodovod gradili vlastitim doprinosima.
Sada je nanovo oživljena netrpeljivost, pa su počele i da pljušte prijave MUP-u i Tužilaštvu Doboj. Sa jedne strane su, od onih koji su članovi ili naklonjeni UG “Kotorsko”, tvrdnje da se radi o zloupotrebi oko upravljanja vodovodom u Kotorskom, iz kojeg se osim mještana vodom za piće snabdijevaju i domaćinstva u Johovcu, Šešlijama, kao i dijelove MZ Bukovica Velika i Ritešić.
A, da se ne radi o upravljanju baš malim sredstvima, vidljivo je iz zvaničnih podataka iz Centralnog registra BiH da je UG “Kotor” imalo ukupan prihod u 2023. godini 177.000 KM, odnosno da su poslovali sa dobiti od 36.000 KM.
Iz ovog udruženja, jedan od predvodnika i poznati ovdašnji građanski aktivista, Mehmed Trnjanin, odbacuje u svoje i u ime Upravnog odbora bilo kakve manipulacije u vršenju registrovane djelatnosti Udruženja snabdijevanjem vodom i distribucijom vode.
“Smatram da je na perfidan način iskorišten ovaj sušni period da bi se pokrenulo nanovo kampanja koja se duži niz godina vodi protiv našeg Udruženja. Svi oko nas imaju te probleme sa opskrbom dovoljnih količina vode, mada činimo sve da obezbijedimo podršku donatora za proširenje kapaciteta i dotok vode u bazen. Stalno smo apelovali na građane da se uzdrže od punjenja bazena vodom iz zajedničkog vodovoda, da ne zalijevaju bašte takođe. Sve što radimo je transparentno, kao i da smo se odazvali pozivu istražnih organa da damo izjave na pojašnjenje situacije i negirali smo sve navode iz prijava” – kaže za portal Antikorupcija.info Trnjanin.
Ono što je novo u ponovnom aktuelizovanju sukoba dva udruženja je miješanje, a sudeći po njegovom javnom oglašavanju, moguće i zloupotreba javne funkcije, od strane aktuelnog ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Sevlida Hurtića. Očigledno naklonjen UG “Kotorsko”, on je, izgleda, svoju podršku rješavanja pitanja proširenja vodovoda u Kotorskom uslovio.
“Dragi Kotorani, mnogi su me pitali oko vodovoda šta se može uraditi. Javno obećavam, čim preuzmete na upravljanje i transparentno vođenje, da ću kao ministar za ljudska prava i izbjeglice, što mi je i radno mjesto, obezbijediti donatorska sredstva u vrijednosti od 100.000 KM, da imate osnovno pravo na čistu vodu cijelu godinu. Neću odgovarati ni na jedno pitanje koje mi postavite. Kotorani, do vas je sada” – napisao je Hurtić javnu objavu na “fejzbuk” profilu UG “Kotorsko”.
Na ovu njegovu reakciju, kako kažu u UG “Kotor” su burno reagovali i u prijavi nadležnima tražili da se ispita i utvrdi njegova odgovornost, te su najavili da će se obratiti i Vijeću ministara da preispita zakonitost postupanja svog ministra.
Inače, zbog suprostavljenih stavova dva udruženja, a time i onih koji ih podržavaju, više od dvije decenije traje odbijanje domicilnih Bošnjaka iz Kotorskog, koji su vodovod izgradili samodoprinosom prije 1992. godine da i svojim komšijima Srbima u drugom dijelu te mjesne zajednice dozvole da se njihove kuće priključe na vodovod. Iako su formalno kao razlog navodili nedovoljan kapacitet postojećeg vodovoda, bliže istini je da su i time nastojali da odvrate od ostanka u tom naselju srpske prognanike iz Vozuće i sa Ozrena. Razlog je što zemljište Zemljoradničke zadruge “Bosnakop” sa 125 placeva, dodjeljenih Srbima od strane Grada, smatraju svojim, jer im je ono arondacijom oduzeto davne 1964. godine ali se oni ne mire s tim i žele je vratiti u svoj posjed.
