Građanski aktivizam

Organizacije civilnog društva u BiH podnijele zvaničan zahtjev za razrješenje ministra Đokića

Apel za ostavkom Petra Đokića uputio je prošle sedmice Centar za životnu sredinu nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj nisu usvojeni zaključci o uvođenju moratorijuma na male hidroelektrane (MHE).

Organizacije civilnog društva iz BiH podnijele su danas zvanični zahtjev Predsjedniku Vlade RS, Predsjednici RS i Predsjedniku Narodne skupštine RS za hitno razrješenje gospodina Petra Đokića sa funkcije ministra energetike i rudarstva RS, a iz razloga nezakonitog, neodgovornog i nedostojnog obnašanja funkcije člana Vlade Republike Srpske.

Podsjetimo da je apel za ostavkom Petra Đokića uputio prošle sedmice Centar za životnu sredinu nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj nisu usvojeni zaključci o uvođenju moratorijuma na male hidroelektrane (MHE).

Iz Centra za životnu sredinu ističu da je Ministarstvo energetike i rudarstva RS, na čijem je čelu Đokić, od početka njegovog mandata, 2014. godine, omogućilo gradnju desetina MHE koje za sobom ostavljaju pustoš: devastirana i suha riječna korita, posječene šume, pomor živog svijeta, kao i ograničenja korištenja vode od strane lokalnih zajednica.

“Jedan od takvih štetnih projekata omogućen je i kompaniji ministrovog službenog vozača, gdje ministar nije oklijevao ni naknadno izdavati dokumente kao pokriće za bespravnu gradnju. Tokom vanrednog stanja, usljed pandemije otpočinje gradnja male hidroelektrane na rijeci Bjelavi bez neophodnih dozvola. Na dan protesta lokalnog stanovništva iz tog kraja, skoro mjesec dana od otpočinjanja devastirajućih radova, ministar Đokić brzopotezno potpisuje rješenje za ‘detaljna geološka istraživanja’, što je pokušaj legalizacije potpuno nezakonitih radova investitora”, ističu iz ove ekološke organizacije.

Istovremeno,dodaju. Ministarstvo u mandatu ministra Đokića ukida podsticaje samo za vjetroelektrane i time favorizuje hidroelektrane.

“Ta odluka je direktan udar na budućnost energetike na ovim prostorima – čini nas dugoročno zavisnim od uglja odnosno termoelektrana, a istovremeno podržava uništavanje rijeka hidroenergetskim projektima. Sve ovo uveliko finansira stanovništvo i privreda Republike Srpske preko računa za utrošenu električnu energiju. Prosječna porodica plati oko 30 KM godišnje na ime naknade za obnovljive izvore energije, koje u najvećoj mjeri završavaju u džepovima investitora u MHE. To znači da umjesto školskog pribora za djecu, finansiramo bogaćenje nekolicine tajkuna”, dodaju iz Centra za životnu sredinu.

Ističu da je za spašavanje naših rijeka potrebno više od ostavke jednog ministra, a narodna skupština RS je bila na korak od istorijske odluke – da posluša glas naroda i jednom za sva vremena zabrani izgradnju malih hidroelektrana.

“Čovjek koji je napravio političku karijeru na energetskim projektima pogubnim po opstanak nas i budućih generacija na ovim prostorima, ne može biti na čelu novog poglavlja naše istorije i ne može mu se povjeriti naša održiva budućnost. Za neizrecivu štetu koju je nanio životnoj sredini, kao i zdravlju građana mora snositi političku i moralnu, ali i građansku odgovornost.Stoga zahtijevamo momentalnu i bezuslovnu ostavku, odnosno razrješenje ministra Petra Đokića.”, ističu iz organizacija koje su uputile ovaj zahtjev.

Potpisnici zahtjeva:

Centar za životnu sredinu, Banja Luka
ARBOR MAGNА, Banja Luka
CRVENA, Sarajevo
Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP), Banja Luka
Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
Centar “Stjepan Bolkay”, Olovo
Eko-Akcija, Sarajevo
Eko-Bistro, Kruščica
Eko-Centar, Višegrad
Eko-Element, Bugojno
Eko-Forum, Zenica
Eko-Gotuša, Fojnica
Eko-Put, Bijeljina
Ornitološko društvo “Naše ptice”, Sarajevo
Resursni Arhus Centar u BiH, Sarajevo
Savez udruženja paraplegičara USK, Velika Kladuša
Udruženje građana “Neretvica – Pusti me da tečem”, Konjic
Udruženje građana “Za Doljanku” Jablanica
Udruženje građana “Bjelava”, Foča
Udruženje oboljelih od šećerne bolesti, Bužim
ZGRADE, Sarajevo

Za razliku od Federacije BiH Republika Srpska nije pokazala spremnost da zabrani gradnju malih hidroelektrana na svojoj teritoriji. Aktivisti su očekivali da će RS bar deklarativno prihvatiti ovu odluku, ali političke igre bile su jače od želje za zaštitu rijeka.

Podsjetimo da su početkom jula na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske razmatrani zaključci SNSD-a koji se odnose na zabranu gradnje malih hidroelektrana te preispitivanje postojećih koncesija, po uzoru na zaključak Parlamenta Federacije BiH, ali nije bilo saglasnosti za usvajanje ovih zaključaka. Političke igre bile su jače.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije