Otvaranjem rudnika Bistrica nadomak Prijedora pogažene su sve norme pravne, stručne, ljudske i običajne. Sličan scenario bi mogao zadesiti i lokalitet Bukova kosa u kojem mještani vode borbu protiv interesa privatnog kapitala, ali i nadležnih čija podrška se svela samo na deklarativnu.
Poručili su to Zoran Ninić i Miroslav Stakić gostujući u podkastu „Pretres“ koji zajedno realizuju portal CAPITAL i Transparency International (TI) u BiH.
Oni su svoje mirne živote zamijenili aktivizmom u želji da zaštite od uništenja svoj životni prostor u selima nadomak Prijedora.
Ninić: Pokretanje rudnika u Bistrici potpuni slom pravnog sistema RS
Ninić koji dolazi iz sela Bistrica, gdje je i pored protivljenja mještana otvoren rudnik kaže da se on u tu borbu uključio kako bi očuvao svoje rodno mjesto i kako bi i njegovi unuci imali priliku tu da uživaju. Tvrdi da se radi o nelegalnom rudniku.
„Izvođač radova je preduzeće „Drvo eksport“ iz Teslića. Direktor tog preduzeća je neki Markočević, a na sajtu se kao vlasnica vodi gospođa Klječanin. S druge strane, na terenu se pojavljuje Srđan Klječanin, odbornik Skupštine opštine Teslić“, naveo je Ninić.
Kaže da pokretanje ovog rudnika u Bistrici predstavlja potpuni slom pravnog sistema RS jer su pogažene sve pravne, stručne, ljudske i običajne norme.
U svojoj borbi su se, dodaje, obraćali svim nivoima vlasti, ali bez uspjeha.
„Po saznanjima da je planirano otvaranje rudnika, obratili smo se lokalnoj samoupravi i organizovali zbor građana na kojem je bilo oko 200 građana Bistrice. Došao je i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor i podržao mještane. Tada je pred svima nama rekao da on staje ispred građana i da je spreman da se bori sa nama. Kazao je da ako se organizuje bilo kakva vrsta protesta, on neće stajati ni u sredini niti na kraju, već na čelu te kolone. Mi smo tada naivno u to povjerovali“, naveo je Ninić.
Dodao je da se nakon tog sastanka podrška lokalne vlasti smanjivala.
„To objašnjavam prostom činjenicom. Ovo je RS, ovdje pravo ne stanuje. Po svemu se gazi, sve ide u interesu određenih struktura, odnosno i lokalna zajednica i državna vlast je na strani privatnika“, naveo je on.
Smatra da je sve rađeno smišljeno i planski te da je cilj bio da vrijeme prođe kako bi ljudi izgubili volju i želju za borbom.
„Pošto nemate papire, onda kupujete vrijeme tako što ono prolazi, a vi radite na terenu“, kazao je on i dodao da je pokrenuta i negativna kampanja protiv onih koji su bili protiv rudnika koji su etiketirani kao „strani plaćenici“.
Kazao je i da se nada se da se scenario iz Bistrice neće ponoviti u Bukovoj kosi.
Mještani usamljeni u borbi protiv privatnog kapitala
Tome se nada i Miroslav Stakić koji dolazi iz sela Veliko Palančište, lokaliteta potencijalnog rudnika Bukova kosa.
„Trenutno se na Bukovoj kosi izvode istražni radovi što će da oduži proces izrade glavnog rudarskog projekta i svih drugih zakonski obvezujućih radnji. Međutim, kao što vidimo iz primjera Bistrice, mještani izražavaju bojazan da se zakon neće poštovati“, kazao je Stakić.
Dodao je da su preduzeli određene korake te da su razgovarali sa predstavnicima Gradske uprave, te ministrom industrije, energetike i rudarstva RS Petrom Đokićem.
„Postavio pitanje ministru kako možemo da zaustavimo rudarske aktivnosti na Bukovoj kosi? Njegov odgovor je bio da to možemo već sutra uraditi i da je dovoljno samo da Gradska uprava povuče saglasnost koju je dala. Nakon toga sam se obratio i gradonačelniku koji je rekao da će kao i uvijek stati uz narodi. Na kraju se ispostavilo da ta riječ ne vrijedi ništa“, kazao je Stakić.
Smatra da nadležni svojim potezima kupuju vrijeme u korist investitora „da bi on mogao izvršiti određene pritiske na lokalno stanovništvu da popuste u svojim namjerama da ne prodaju“.
„Vidimo da se demonstrira sila izgradnjom objekata koje nitko ne vidi od inspekcijskih organa“, naveo je Stakić.
Kaže da sve ono što se dešava na tom prostoru i činjenica da se niko nije pridružio njihovoj borbi predstavlja poraz političke javnosti.
Smatra da će, ukoliko se otvori rudnik na toj lokaciji, mještani dugoročno osjetiti negativne posljedice.
„Uskoro će u javnost izaći elaborat koji će to od potvrdi, da sumporna isparenja u dodiru sa vodenom parom proizvode nus produkte koji će se odraziti na životnu sredinu. Pored sumpornog isparenja neizostavni faktor u rudarskoj industriji je prašina koju je nemoguće suzbit“, istakao je Stakić.
Nada se da još ima dovoljno vremena i prostora da se preduzmu i pravni koraci kako bi se zaustavilo otvaranje rudnika.
