Na press konferenciji u Doboju, zakazanoj za 01.06.2023. godine, predstavnici udruženja “Čuvari Ozrena i regije” i “Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini”, ekološki aktivisti, pravnici i drugi stručnjaci za zaštitu životne sredine iznijeće svoje stavove i protivljenje zbog donošenja odluke Skupštine grada Doboj o davanju saglasnosti za geološka istraživanja na teritoriji ove lokalne zajednice.
Organizatori su konferenciju zakazali u 12:05 h, jer je za njih, kako kažu, “odavno bilo 5 do 12” i odluka vlasti u Doboju samo je dodatno izazvala ogromnu zabrinutost i negodovanje građanki i građana zbog atakovanja na zdravu prirodnu sredinu na Ozrenu. Odnosno, podsjetili su da su, uz mnogo poteškoća, tačno prije godinu dana “otjerali” investitore geoloških istraživanja sa dijela Ozrena koji pripada opštini Petrovo. Naime, ekolozi i mještani ozrenskih naselja su Rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva RS, od 31.05.2022. godine, o poništenju koncesije za geološka istraživanja olova, cinka, nikla, bakra i prateće asocijacije metala na planini Ozren u opštini Petrovo, izvojevali značajnu pobjedu o očuvanju zdravog i čistog staništa.
“Na sjednici 25.5.2023. godine, u nezakonitoj proceduri, Skupština grada Doboj je dala saglasnost za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja na području te lokalne zajednice kompaniji Lykos Balkans Metals. Udruženje Čuvari Ozrena i regije, Mreža za zaštitu prirode u BiH, te, brojni zabrinuti građani i građanke smatraju da je ova odluka samo prvi korak ka otvaranju rudnika teških metala na Trebavi, Krnjinu, Vučijaku i posebno na Ozrenu, što bi imalo nesagledive posljedice na prirodna bogatstva šuma i voda, biodiverzitet, kao i na sam pejzaž jednog od najznačajnijih staništa crnog bora u Evropi. Ozren je poznat i kao svojevrsna „vazdušna banja“, destinacija održivog i adrenalinskog turizma, zdrave hrane i tradicionalnog zanatstva. Rudnik bi sve to nepovratno uništio i što je posebno važno istaknuti, ugrozio bi zdravlje svih stanovnika okolnog područja, uključujući gradove Doboj, Gračanica, Lukavac i Zavidovići te općine Petrovo, Maglaj i Banovići” – navode organizatori u pozivu za press konferenciju.
“Čuvari Ozrena i regije” i “Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini” napominju da je po prostornom planu Republike Srpske, za planinu Ozren planirana zaštita u rangu nacionalnog parka. Takođe, da je trenutno zaštićen samo vrh Gostilj, kao stanište trave ive, čije je tradicionalno branje 2018. godine uvršteno na Listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Da se, osim toga, na Ozrenu nalaze pećine Mokra i Suha Megara koje su još u Jugoslaviji bile prepoznate kao prirodna vrijednost, te, su 1965. godine proglašene geomorfološkim spomenikom prirode. Mokra Megara je inače jedino svjetsko stanište kukca “Maglajskog golemaša“ (Duvalius maglajensis) koji se nalazi na Crvenoj listi faune FBiH. Trenutno se u ovoj pećini provode naučna istraživanja s ciljem inventarizacije faune, što bi trebalo doprinijeti utvrđivanju kategorije zaštite prema međunarodnim standardima. Prošlogodišnje otkriće praistorijskog naselja starog 3000 godina, na vrhu Krčmarica, svjedoči o višemilenijskom kontinuitetu života na Ozrenu, što je, po mišljenju ekologa, sigurno još jedan snažan argument za zaštitu ovog područja.
Organizatori će na press konferenciji predstaviti i Memorandum kojim se želi uspostaviti saradnja lokalnih zajednica s ciljem očuvanja Ozrena i njegovih prirodnih bogatstava kao i razvoja održivog turizma i drugih ekološki prihvatljivih privrednih grana koje će omogućiti ekonomski razvoj ovog područja, odnosno lokalnih zajednica, potpisnica Memoranduma.
Inače, svoj glas protiv uništavanja prirode ponovo dižu i aktivisti sa područja Kaknja, koji su, takođe prošle godine, svojim organizovanim nastupom i aktivnostima osujetili pokušaj da se naruši eko sistem na dijelu ove općine u Mehoriću.
Za subotu 03.06.2023. godine, u 12 h, neformalna grupa građana „Park prirode Trstionica i Boriva“ su zakazali protestni skup zbog devastacije rijeke Trstionice i vodotoka na području općine Kakanj i općine Vareš sa koje se pitkom vodom snabdijeva 30.000 stanovnika kakanjske općine.
“Uputili smo Inicijativu za pokretanje zakonske zaštite područja Gornja Trstionica – Bukovica Općinskom vijeću Kakanj, koje je na Kolegiju donijelo zaključak da se Inicijativa uputi nadležnom ministarstvu ZDK na izjašnjavanje. Na skupu kod “sahat kule” i šetnjom ćemo ukazati na važnost naše inicijative za konačnu zaštitu ovog područja i pozvati na odgovornost za nelegalne radnje na tom lokalitetu” – kaže za portal Antikorupcija.info aktivistktinja iz Kaknja Hajrija Čobo.
