Fotografija koju vidite nastala je prije izvjesnog vremena, a svjedoči sastanku u kafani kojem su prisustvovali direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Miro Džakula (okrenut licem), pomoćnik direktora Sektora za carine Zdravko Cvjetinović (desno na slici) i šef Carinske ispostave Gradiška Radovan Đurić (lijevo na slici). Nešto kasnije o tome zašto je ova fotografija bitna.
Podsjećamo da je Sud BiH u predmetu Pandora prije mjesec izrekao prvostepenu presudu Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kojom ga je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od devet godina. Osim kazne zatvora, Čauševiću je Sud oduzeo imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivičnog djela. Oduzet mu je novac u iznosu 575.000 KM, četiri stana, četiri poslovna prostora i zemljište.
Istraga u aferi Pandora je objelodanjena u junu 2014. i najavljena kao najveći kriminal u novijoj istoriji BiH, prvovobitno ukazujući na krađu čak dvije milijarde KM koje su priskrbili Čaušević i saradnici. Tog 18. juna prije sedam godina uhapšeni su Čaušević i još 53 osobe. U međuvremenu, prvobitna cifra od dvije milijarde svedena je na 1,7 miliona KM. Optuženi su samo Čaušević i dvojica uvoznika tekstila, Sedinet Karić i Anes Sadiković. Ostali, prethodno hapšeni uposlenici UIOBiH, i dalje su nastavili raditi na svojim radnim mjestima.
UHAPŠENE 54 OSOBE, SAMO TRI OSUĐENA
Taj 18. juni 2014. najavljen je kao prekretnica u borbi države protiv organizovanog kriminala, jer su među 54 uhapšena bili i čelnici UIO BiH koje su štitili najviši zvaničnici SDA, HDZ i SNSD-a te su s pravom građani očekivali puno od samog procesa.
Međutim, od 54 osumnjičene osobe, na spisku Tužilaštva BiH o provođenju istrage našlo se ukupno 36 osoba, uglavnom službenika UIO. Osim samog Kemala Čauševića, na spisku su bili i: tadašnji pomoćnik direktora Sektora za carine Zdravko Cvjetinović (čovjek sa slike), šef Carinske ispostave Sarajevo Alija Mašić, te Goran Marinković, Edin Nuhić, Almir Kadić, Anes Sadiković, Radovan Đurić, Nedeljko Milovanović, Janko Jovanović, Milanko Niki, Avdija Škahić, Jasna Liović, Miroslav Kragulj, Sveto Miljić, Ljubomir Vlajnić, Dragan Tomić, Dejan Pavić, Nermin Hrustić, Aleksandar Petrović, Saša Jovanović, Hajrudin Muminović, Faruk Šušnjar, Danijel Stojčić, Bore Marjanović, Radan Kuzmanović, Mišo Novković, Veseljko Starčević, Edvina Ađulović, Dejan Nožica, Mirko Ivić, Josip Kovačević, Zoran Cvjetinović, Ivica Čajić, Miroslav Kraljević i Lejla Bilajac.
Na kraju, optužnica Tužilaštva svela se na svega tri imena: Kemala Čauševića, Anesa Sadikovića i Sedineta Karića. Glavni pretres optuženoj trojki počeo je u junu 2017. i Sedinet Karić je već na početku priznao krivicu, obavezavši se na svjedočenje protiv Čauševića. Tokom suđenja je izjavio da je bivšem direktoru UIO BiH Kemalu Čauševiću najmanje 10 puta dao novac.
Drugoosumnjičeni u aferi, dakle, bio je Zdravko Cvjetinović, siva eminencija zvorničkog utjecajnog klana.
Poznato je odranije i iz medijskih izvještaja da je tokom rata sav šverc koji se odvijao preko rijeke Drine bio pod Cvjetinovićevim nadzorom. U vrijeme entitetske Republičke uprave carina nastavio je kontrolitati organizirani šverc preko graničnih prelaza, u čemu mu je pomagao brat Zoran. Neobjašnjivo je da su oba nestala sa spiskova osumnjičenih za kriminal te su i danas oba i dalje službenici UIO BiH.
Uposlenici danas svjedoče da se Zdravko Cvjetinović, kojem je u međuvremenu OSA zbog učešća u aferi Pandora onemogućila pristup tajnim podacima pa je postavljen za mjesto šefa Odsjeka u sektoru carina, u zgradi Uprave pojavljuje isključivo srijedom i zadržava tek nekoliko sati.
Međutim, to mu je dovoljno da, prema informacijama Inforadara, i dalje odlučuje o upošljavanju, imenovanjima, premještanjima i poslovima. Takav utjecaj je održao zahvaljujući i kumu Radovanu Đuriću (drugom čovjeku sa slike), kojeg je Cvjetinović još davno postavio za šefa Carinske ispostave Gradiška, inače najprometnije i najkontroverznije carinske ispostave u BiH. Prema našim izvorima, dio dobiti sa ove ispostave direktno kontrolira sam direktor UIO BiH Miro Džakula. Fotografiju na kojoj u kafani sjede Đurić, Cvjetinović i Džakula i dogovaraju poslove objavljujemo još jednom.
Inače, Zdravko Cvjetinović je nezaobilazno ime brojnih afera te se dovodi u vezu s bračnim parom Radovanović, Zlatom i Željkom, presuđenim narkodilerima. Podsjećamo da je u decembra 2012. Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za trgovinu drogom protiv sedam osoba uhapšenih u akciji Titan MUP-a RS. Među tom grupom bili su i supružnici Radovanović. Tokom 2013. proces protiv njih dvoje razdvojen je od ostatka grupe. Oni su sporazumno priznali krivicu te je Željko Radovanović presuđen na dvije godine zatvora, a njegova supruga Zlata na godinu. Takođe, Okružni sud u Beogradu Željka Radovanovića osudio je prethodno na 13,5 godina zatvora u Republici Srbiji. U međuvremenu, Zdravko Cvjetinović je preuzeo na sebe otplatu stambenog kredita Zlate Radovanović, koji je iznosio 120.000 KM.
Tokom davanja iskaza Čaušević je potvrdio da je lično Milorad Dodik intervenisao i naložio da se na mjesto pomoćnika direktora za carine, što je praktično pozicija drugog čovjeka UIO, postavi upravo Zdravko Cvjetinović.
Jedna od posljednjih afera s kojom se povezuje Cvjetinović datira iz februara ove godine kada su u Srbiji uhapšeni pripadnici kriminalnog klana Veljka Belivuka, poznatijeg kao Velja Nevolja. Poznato je da su ovaj klan štitili predstavnici vlasti iz Srbije. Kao nosilac te konekcije označen je Slaviša Kokeza, nekadašnji predsjednik Fudbalskog saveza Srbije, koji je, kako se sumnja, koristio navijačke formacije kao mrežu rasturača narkotika.
SPASOJEVIĆ I CVJETINOVIĆ KANDIDATI ZA DIREKTORA
U svemu je bitno podsjetiti da je drugi uzastopni mandat Miri Džakuli na poziciji prvog čovjeka UIO BiH istekao prije više od godinu te da on i dalje upravlja najjačom finansijskom institucijom u BiH više od 10 godina zbog navodnog nepostojanju konsenzusa u vezi s imenovanjem novog direktora UIO BiH. I dok protiv samog Džakule SIPA provodi nekoliko paralelnih istraga (o čemu je Inforadar u nekoliko navrata izvještavao) u toku je lobiranje na novog direktora koji bi, nakon Bošnjaka Čauševića i Hrvata Džakule, trebao da bude iz reda Srba.
U ovom trenutku, osim samog Cvjetinovića, koji je favorit određenih interesa, u opticaju je i ime Borisa Spasojevića, još jednog kadra Dodikovog SNSD-a i poslanika u Narodnoj skupštini RS. Izvor Inforadara ističe da su mu reference bliski odnosi upravo sa Džakulom, Cvjetinovićem, Radovanom Đurićem, ali i Slavišom Kokezom lično. Spasojevićevo imenovanje tek bi po svemu sudeći značilo nastavak dosadašnjeg nezakonitog poslovanja bez radikalnih promjena.
Suština u radu UIO BiH, koje tresu afera za aferom, jeste činjenica da do značajnijih promjena nije došli ni nakon odlaska sada već osuđenog kriminalca Kemala Čauševića i dolaska Mire Džakule. Tokovi šverca idu istom trasom, a nelegalno stečeni novac samo na druge adrese. Tome ide u prilog i spisak službenika UIO osumnjičenih u najvećoj koruptivnoj aferi u poslijeratnoj BiH, koji su ostali na istim pozicijama ili su unaprijeđeni lično od direktora Džakule.
Tako je Goran Marinković u vrijeme afere obavljao poslove šefa Carinske ispostave Banjaluka. I danas je na istoj funkciji, s tim da je u međuvremenu u UINO zaposlio i sina Srđana, koji radi u sjedištu Uprave.
Radovan Đurić je u vrijeme izbijanja afere bio šef Carinske ispostave Gradiška. Uprkos brojnim aferama i hapšenjima koja se vežu za ovu ispostavu, i uprkos činjenici da je po izbijanju afere Pandora bio duže u bjekstvu, on i danas obavlja poslove šefa Carinske ispostave Gradiška. Poput Marinkovića, i on je iskoristio bliskost sa Džakulom pa je u Upravu, i to na granični prelaz Gradina, zaposlio bratanca Aleksandra Đurića.
Janko Jovanović je od formiranja UIO na mjestu šefa carinske ispostave, prvo u Doboju, a kasnije i prometnije ispostave u Brodu. Osim u ovoj aferi, utvrđena je njegova odgovornost u predmetu UNIS Fabrika cijevi iz Dervente, koja je nezakonitim poslovanjem oštetila budžet za čak oko 25,6 miliona KM (stanje duga na dan 30.04.2021, podaci sa www.new.uino.gov.ba).
DŽAKULA I POLITIČKO-PRAVOSUDNI ZAŠTITNICI
Avdija Škahić je u vrijeme Pandore bio šef Carinskog referata na Graničnom prelazu Brod, a funkciju obavlja i danas, takođe sakupivši značajan broj utvrđenih zloupotreba u okviru organizacione jedinice kojom rukovodi. Škahić je najbolji primjer kako se istovremeno mogu izbjeći odgovornost i obavljati povjerljivi poslovi.
Edin Nuhić u vrijeme afere obavljao je poslove inspektora u Carinskoj ispostavi Sarajevo, a pošto je dokazao sposobnosti napredovao je na mjesto šefa Carinske ispostave Sarajevo, kasnije i Carinske ispostave Aerodrom Sarajevo.
Jasna Liović u vrijeme afere radila je kao zaposlenik, a neposredno nakon Pandore dobila unapređenje, prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme i status državnog službenika u UIO BiH.
Miroslav Kragulj u predmetu Pandora osumnjičen je kao šef Carinskog referata na Graničnom prelazu Gradina. Nakon afere je unaprijeđen i postavljen za šefa Carinske ispostave Prijedor. S te pozicije je otišao u penziju.
Ivica Čajić je obavljao poslove šefa Grupe za carinske procedure, a Lejla Bilajac je bila šefica Grupe za carinsku kontrolu, a te poslove potpuno neometano obavljaju i danas.
Carinski službenici: Faruk Šušnjar, Danijel Stojčić, Boro Marjanović, Radan Kuzmanović, Dragan Tomić, Mišo Novković, Veseljko Starčević, Ljubomir Vlajnić, Saša Jovanović, Dejan Pavić, Dejan Nožica, Nermin Hrustić, Hajrudin Muminović, Edvina Ađulović i Mirko Ivić i danas obavljaju poslove u carinskoj operativi, u okviru različitih carinskih ispostava i prelaza.
U penziju su od osumnjičenih otišli Sveto Miljić, Milanko Nikić i Josip Kovačević.
Dakle, nakon otkrivanja ove najveće korupcijske afere u poslijeratnoj BiH, kada je i sam Džakula tvrdio da je kriminalnim radnjama u UIO do 2011. godine budžet BiH oštećen za više od dvije milijarde KM – ništa nije promijenjeno. Korupcija i kriminal i dalje cvjetaju u državnim carinama. Takođe, Džakula je obećavao da će automatizovati procedure te pojačati transparentnost u radu Uprave i svakog pojedinca. Deceniju nakon ustoličenja na funkciju, kako tvrde svi naši izvori iz UIO BiH, stanje je još je i gore.
Pri tom Džakula ne samo da nije smijenio službenike iz afere Pandora, već se oštro suprotstavio zahtjevu pomoćnika direktora Sektora za carine Vladimira Dragičevića da se izvrši smjena rukovodilaca organizacionih jedinica iz carinskih ispostava Gradiška, Banjaluka, Brod i Prijedor, na čijem su se čelu redom nalazili akteri ove afere. Džakula ovaj zahtjev nikada nije ispoštovao, a prema Dragičeviću kao podnosiocu prijedloga primijenio je odmazdu.
Sve mu je to omogućeno jer je direktor UIO i dalje zaštićen po političkoj (Dragan Čović-Milorad Dodik) i pravosudnoj osnovi (Gordana Tadić), makar SIPA provodi nekoliko paralelnih istraga o njegovom i poslovanju njegovih najodanijih saradnika i najbližih ljudi.
