Na nivou Tuzlanskog kantona postoji 6 javnih preduzeća koja zapošljavaju najmanje 1.000 radnika, te koja imaju 51,8 miliona KM poslovnih prihoda godišnje i 28,2 miliona KM duga. – rezultati su istraživanja CCI-a kojim je obuhvaćeno poslovanje javnih preduzeća u nadležnosti Tuzlanskog kantona u periodu od 2010. do 2019. godine.
Kada je riječ o javnim preduzećima na nivou Tuzlanskog kantona, najveća ukupna dugovanja imaju: JP Međunarodni aerodrom Tuzla (15,9 miliona KM), Rudnik Soli Tuzla (7,8 miliona KM), JP Šume Tuzlanskog kantona (3,3 miliona KM), JP Radiotelevizija Tuzlanskog kantona (706,7 hiljada KM), te JP za vodoprivrednu djelatnost Spreča (373,4 hiljade KM).
Kada je u pitanju broj zaposlenih, na prvom mjestu se nalazi JP Šume Tuzlanskog kantona sa 550 zaposlenih, iz kojeg slijede: JP Međunarodni aerodrom Tuzla sa 182 zaposlena, Rudnik Soli Tuzla sa 132 zaposlena, JP Radiotelevizija Tuzlanskog kantona sa 91 zaposlenim, te JP za vodoprivrednu djelatnost Spreča sa 62 zaposlena.
Manjak transparentnosti, nedostatak kontrole i izostanak odgovornosti za rezultate poslovanja, kao i politizacija javnih preduzeća, bili su povod organizacije konferencije koja je okupila predstavnike/ce vlasti, javnih preduzeća, eksperte u oblasti, aktiviste/kinje organizacija civilnog društva i medije. Na konferenciji se razgovaralo o rezultatima rada javnih preduzeća, razmatranju izvještaja o radu, imenovanjima rukovodećih kadrova i dostupnosti podataka o radu javnih preduzeća u Tuzlanskom kantonu.
Učesnici konferencije su se složili da je uticaj politike na poslovanje javnih preduzeća neupitan, te da bi unapređenja trebala ići u smjeru mjerenja rezultata njihovog poslovanja i veće kontrole nad poslovanjem javnih preduzeća, uz postojanje kvalitetnih i sveobuhvatnih stručnih analiza kojima bi se definisala jasna metodologija u pristupu problemima sa kojima se suočavaju javna preduzeća na svim nivoima, pa i u Tuzlanskom kantonu.
Bitno je da otvorimo dijalog i diskusiju na temu kako da unaprijedimo rad javnih preduzeća i kako da poboljšamo kontrolu rada tih preduzeća. Mi imamo prilično dobru zakonsku regulativu, ali tu zakonsku regulativu ne provodimo, a oni koje je ne provode za to nemaju sankcije. Ne vršimo dovoljnu kontrolu kroz razne inspekcije, kroz revizije i sve ono što je propisano zakonima ove zemlje. Ukoliko bismo provodili postojeće zakone, barem 50 % ovih problema bismo riješili, i više od toga. Činjenica je i da bismo neku zakonsku regulativu trebali unaprijediti i poboljšati kako bismo omogućili transparentniji, odgovorniji i efikasniji rad javnih preduzeća. – izjavio je Slađan Ilić, predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona.
Predsjednik Skupštine TK obavezao se da će se u skupštinskoj proceduri naći i dvije inicijative s ciljem formiranja registra javnih preduzeća u TK i veće proaktivne transparentnosti u njihovom poslovanju.
Panelistkinja konferencije je bila i ekpertica iz oblasti javnog sektora, Sanja Kavaz Hukić, koja je pojasnila šta je neophodno staviti u fokus sa pravnog aspekta kako bi se unaprijedilo poslovanje javnih preduzeća.
Neki od glavnih izazova u upravljanju javnim preduzećima, pored unapređenja transparentnosti, pooštravanja odgovornosti upravljačkih struktura (uprava društva i nadzornih odbora) u poslovanju javnih preduzeća i pojačavanja kontrole poslovanja, su i pooštravanje kriterija za izbor i imenovanje članova uprave i odbora, na način da se biraju najkompetentniji, najstručniji i kandidati sa bogatim radnim iskustvom u određenim sektorima, te da se pronađe ravnoteža između nadležnosti države za aktivno vršenje njenih vlasničkih funkcija i suzdržavanja od pretjeranog uplitanja u rad i upravljanje javnim preduzećem. – rekla je na panel diskusiji Sanja Kavaz Hukić, ekspertica iz oblasti javnog sektora.
CCI će u narednom periodu raditi sa predstavinicima zakonodavne vlasti u Tuzlanskom kantonu, ali i na ostalim nivoima, na unapređenju zakonske regulative i praksi čime bi se povećala efikasnost javnih preduzeća i smanjio uticaj politike na javna preduzeća, a sve kako bi javna preduzeća u BiH pružala kvalitetne javne usluge građanima i doprinijela većem kvalitetu života građana.
