Ured je analizirao devet slučajeva nabavki koje su izuzete od primjene zakona, moguće samo u slučajevima za nabavke u kojima je potrebno reagovati istog momenta.
“Za šest postupaka nije mogla biti potvrđena hitnost provođenja jer nije dostavljena kompletna dokumentacija”, navodi se u analizi.
Analiza pokazuje kako je nabavka 50.000 zaštitnih maski u Kantonu Sarajevo izuzeta od primjene zakona. U ugovoru o ovoj nabavci, o kojoj je izvijestila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Ured je uočio nepravilnosti odnosno neusklađenosti, pa je informaciju proslijedio Kantonalnom tužilaštvu. Iz ovog tužilaštva su za BIRN BiH početkom decembra 2020. godine potvrdili kako neće provoditi istragu o toj nabavci firme “Panta Rei”.
U svom izvještaju Ured je analizirao dokumentaciju iz 33 postupka nabavki koje su im dostavljene od početka pandemije koronavirusa, kao i 26 postupaka provedenih prije početka pandemije.
Od marta do septembra 2020. Ured je zaprimio 12 prijava mogućih zloupotreba u javnim nabavkama, dvostruko više nego u istom periodu prethodne godine.
Za dva postupka je utvrđeno da je predmetna roba isporučena i prije objave tenderske dokumentacije, dok se za tri postupka nisu mogli potvrditi uslovi za provođenje nabavke.
Osim o javnim nabavkama, analiza donosi detaljan pregled antikorupcijskih nastojanja. Ovo je pet stvari koje trebate znati iz izvještaja Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
Dva komunalna preduzeća imaju problem s nabavkama
Ured je analizirao postupke javnih nabavki u dva kantonalna javna komunalna preduzeća – “Gradskom saobraćaju” Sarajevo (GRAS) i “Radu”.
Analizom 19 provedenih postupaka javnih nabavki u vrijednosti većoj od 50.000 konvertibilnih maraka (KM) u preduzeću GRAS, utvrđeno je da u devet postupaka postoje nepravilnosti koje se odnose na neusklađenosti između tenderske dokumentacije i ponude izabranog ponuđača, čime se dovodi u pitanje da li su izabrani ponuđači mogli biti odabrani.
U “Radu” su, od sedam analiziranih postupaka, u tri utvrđene nepravilnosti koje se odnose na neusklađenosti tenderske dokumentacije i ponude izabranog ponuđača, što dovodi u pitanje da li su izabrani ponuđači mogli biti odabrani.
Broj prijava i kazni se povećao u 2020. godini
U Kantonu Sarajevo je od 2016. do 2020. godine zaprimljeno 1.011 prijava korupcije i drugih nepravilnosti, od kojih je osnovanost utvrđena kod 812 prijava, navodi se u analizi.
Najveći broj prijava Ured je imao tokom 2020. godine, ukupno 425, od kojih je 350 bilo osnovano – a 109 se ticalo nepravilnosti u zapošljavanju. Bilo je 27 zloupotreba u javnim nabavkama, 78 kršenja zakona i drugih propisa, a zabilježeno je i 25 krivotvorenja isprava.
Ured je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove prijavio 257 slučajeva, pri čemu u 139 slučajeva nisu izrečene sankcije, u 33 slučaja je izrečena mjera upozorenja, u 35 su izrečene upravne mjere, a u 50 slučajeva izrečene su novčane kazne kao represivna mjera.
“Broj i visina izrečenih kazni znatno su porasli u 2019. i 2020. godini”, navodi se u analizi, uz objašnjenje da je broj i visina kazni povezan s povećanim brojem prijava.
Dodaje se kako se “kada posmatramo analizirani period, izvodi zaključak da je u 2020. godini izrečeno 45 posto od ukupnog iznosa izrečenih novčanih kazni”.
Funkcioneri prijavili vrijednu imovinu
Nakon usvajanja Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, čijim provođenjem se želi doprinijeti podizanju nivoa povjerenja građana u nepristrasan i profesionalan rad imenovanih na javne funkcije, oni su prijavili vrijednost nepokretne imovine u iznosu većem od 80 miliona maraka, a nepokretne preko 53 miliona KM.
Ured može izdavati prekršajne naloge nosiocima javnih funkcija za kršenje obaveza utvrđenih zakonom. Tokom 2020. godine Ured je izdao 227 prekršajnih naloga, pri čemu su 153 lica uplatila po 500 KM kazne u korist budžeta KS-a (50 posto vrijednosti kazne ukoliko se plati u roku osam dana), devet je platilo 1.000 KM, dok je 19 lica kojima je izdat prekršajni nalog prekoračilo rok za plaćanje 50 posto izrečene kazne, kao i rok za traženje sudskog odlučivanja, navodi se u analizi.
Provjera diploma dovela do 15 krivičnih prijava
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) je Uredu, ali i tijelima entiteta i drugih kantona, dostavila Inicijativu za pokretanje revizije diploma uposlenih u tijelima uprave, institucijama, zavodima, agencijama, direkcijama, javnim preduzećima i drugim tijelima, uz obrazloženje da je temeljni cilj inicijative da se otklone bilo kakve sumnje i nedoumice o validnosti diploma uposlenih u javnim institucijama na teritoriji cijele BiH.
Vlada KS-a je zadužila Ured da od obrazovnih institucija koje su izdale diplome o stečenoj stručnoj spremi njihovih zaposlenika, zatraže provjeru vjerodostojnosti diploma.
Metodom provjere Ured je obuhvatio 28.957 zaposlenih lica, pri čemu je provjerom obuhvaćeno 1.041 lice, a za 15 njih su upućene krivične prijave Kantonalnom tužilaštvu KS-a zbog osnova sumnje da su ova lica počinila krivično djelo “krivotvorenje isprave”.
Ugovori o radu utvrđeni bez pravnog osnova
Analizom ugovora o radu nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, Ured je pronašao nepravilnosti koje se odnose na odredbe ugovora zaključene s direktorima i v.d. direktorima, kojima su data određena prava bez navođenja konkretnog pravnog osnova, kao što su pravo na otkazni rok, pravo na otpremninu, te pravo da funkcioneri nakon isteka perioda na koji su imenovani budu raspoređeni na drugo radno mjesto u toj ustanovi, shodno njihovoj stručnoj spremi.
Ured je istaknuo da, nakon analize pravnih propisa koji regulišu ova pitanja, nije utvrđen pravni osnov po kojem je ovo pravo dato, niti ono proizlazi iz spornih ugovora.
“Napominjemo da su svi sporni ugovori direktora potpisani na određeno vrijeme, dok bi njihovo raspoređivanje na drugo radno mjesto, kako je to predviđeno u ovim ugovorima, podrazumijevalo zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme”, navedeno je.
Analiza je provedena u četiri preduzeća iz oblasti privrede, pri čemu su nepravilnosti u vezi sa ugovorima o radu zaključene s direktorima i v.d. direktorima pronađene u dva preduzeća.
Od sedam analiziranih preduzeća iz oblasti komunalne privrede i infrastrukture, kod četiri preduzeća utvrđene su nepravilnosti u vezi sa otpremninama u slučaju razrješenja direktora, te nepravilnosti kojima je direktorima i v.d. direktorima dato pravo da nakon isteka mandata budu raspoređeni na mjesto na neodređeno vrijeme.
U svim ustanovama iz oblasti rada i socijalne politike Ured je utvrdio određene nepravilnosti, dok su u zdravstvenim ustanovama – u devet od 14 njih utvrđene određene nepravilnosti.
