Jeste li se ikada zapitali, kada otvorite svoju platnu listu, gdje uz doprinose za plate odlaze silne naknade za vodu i razne prirodne nesreće upisane u vašim listama?
Na svakih stotinu maraka plate i honorara koji se isplate u Federaciji BiH, pola marke se uplati za namjenski Fond za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Tokom prošle godine po ovom osnovu je prikupljeno oko 45 miliona KM. Nakon poplava 2014. do danas, kroz obavezne naknade na honorare i plate u Federaciji BiH prikupljeno je, kada se uračuna i inflacija, više od pola milijarde maraka za namjenski fond za zaštitu od prirodnih nepogoda.
GRAĐANI NE ZNAJU GDJE I NA ŠTA IDU NAKNADE
Osim ove naknade, u prosjeku se oko 55 miliona godišnje prikupi kroz opće i posebne vodne naknade. Sva ova prikupljena sredstva kantonalni trezori raspoređuju na način: 40% iznosa odlazi na račun agencija za vode u Federaciji, 15% iznosa na račun Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te 45% iznosa na račun budžeta kantona, pri čemu kantoni od svog pripadajućeg dijela prihoda mogu raspodjeliti dio jedinicama lokalne samouprave kantona u skladu sa kantonalnim propisima.
Sama raspodjela tog novca je, blago je reći, nepravedna, o čemu za Valter govori Anes Podić iz Udruženja Eko akcija.
„Prihodi koji se prikupe od isplate plata i honorara kompanijama i fizičkim licima koji su registrovani na teritoriji neke općine uplaćuju se na račune javnih prihoda budžeta kantona. Ove prihode raspoređuje kantonalni trezor: 15% iznosa na račun budžeta Federacije, 25% iznosa na račun budžeta kantona i 60% iznosa na račun budžeta jedinica lokalne samouprave – općine. Bogate općine tako dobiju gomile novca, a siromašne dobiju novac koji nije dovoljan ni za najosnovnije potrebe“, ističe Podić.
Tako, primjera radi, sarajevska općina Centar godišnje dobije skoro četiri miliona KM za te namjene, koje međutim nije u stanju ni da potroši pa trenutno na raspolaganju ima skoro 16 miliona KMnamjenskog novca za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok recimo Jablanica, čiji su dijelovi nedavno razoreni u poplavama, godišnje dobija svega 60.000 KM.
Problem je što tek mali dio tog novca bude korisno utrošen. Šta se dešava na rijekama i s ljudimapogotovo sjeverno od Mostara izgleda da uopšte ne brine Agenciju za vodno područje Jadranskog mora – jer sjeverno od Mostara ne postoji niti jedna hidrološka stanica! Ovo je tek jedan od mnogobrojnih primjera nerada nadležnih institucija.
Inače, Agencija za područje sliva rijeke Save i Agencija za područje sliva Jadranskog mora dvije su agencije nadležne i zadužene za upravljanje vodnim resursima i sprečavanju poplava u Federaciji BiH.
Zanimljivo je da je u danima koji su prethodili razornim poplavama Vlada Federacije (koja, da bi sve bilo tragičnije, uopće ne zna s koliko sredstava za ove namjene njene institucije i agencije raspolažu) napravila administrativne propuste, pa su obje ove agencije ostale bez zakonitog direktora jer je bivšim istekao mandat.
NEODGOVORNOST, NERAD I JAVAŠLUK
Veliki dio odgovornosti za nerad i javašluk snosi i Federalni fond za zaštitu okoliša, koji u ovoj situaciji nema spremljen monitoring utrošenih sredstava. Umjesto odgovora na naša pitanja o utrošku i podjeli naknada koje izdvajaju zaposleni građani Federacije BiH od svojih plata, upućeni smo na slanje zahtjeva u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, što u startu implicira čekanje odgovora najmanje 14 dana.
No, ni ovo nije sve. Osim plaćanja vodnih naknada, i vlasnici vozila dodatno plaćaju naknade prilikom svake registracije. Prema našem istraživanju, ukupni prihod od vodnih naknada 2023. godine iznosili su oko 39 miliona KM (nešto manje od godišnjeg prosjeka), od čega je čak 47,8 posto ovog iznosa, ili oko 18,7 miliona KM, ostvareno od naknada prilikom registracije vozila, što je 4,19 posto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
Skandalozno je da se ovaj novac u potpunosti ne troši na vodozaštitu, što nam je potvđeno iz nekoliko kantonalnih vlada. Nerijetko ga kantonalne vlade preusmjeravaju za isplate plata, stimulacije i razne promocije.
Poznato je da su neke vlade u vrijeme poplava 2014. ova sredstva koristile za isplatu platabudžetskim korisnicima, poput Vlade TK, koja je maja 2014. čak 2,2 miliona KM od novca za projekte vodozaštite usmjerila na plate. To je isto uradila i samo tri mjeseca kasnije, dakle u avgustu 2014., ali isplativši veći iznos (3,4 miliona KM).
Ovo pitanje također smo uputili Federalnom fondu za zaštitu okoliša i možda je ono razlog odugovlačenja s odgovorom. Ista pitanja smo uputili i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Do izlaska ovog teksta nismo dobili odgovor.
Naše informacije s terena, kada je u pitanju rad nadležnih institucija, su katastrofalne. O svemu predsjednica Inžinjerske komore Federacije BiH Sanela Klarić za Valter kaže:
„Kapaciteti FUCZ ograničeni, jer je pogođen širi lokalitet, a štete su izazvane ne samo poplavama, nego i klizištima, odronima, devastacijama saobraćajnih i telekomunikacija, te nam je u budućnosti važno kada se saniraju pogođene lokacije urediti zakone, napraviti strategiju prevencija i ublažavanja prirodnih katastrova izazvanih klimatskim promjenama. Važno je, također, na odgovoran i održiv način upravljati resursima, da se ne dešava da kamen s klizišta ide na deponiju umjesto na lokaciju gdje kamen treba za sanaciju. Puno je toga što kroz ovu katastrofu možemo naučiti i to obavezno iskoristiti da u budućnosti preveniramo. Ne smijemo štititi odgovorne, nego ih kazniti i pokazati da se neodgovornost više neće tolerisati i da ćemo odgovirno upravljati resursima“, poručuje dr. Klarić.
PRAVDA ZA DOLJANKU
Godinama eko udruženja iz BiH upozoravaju na opasnost eksploatiranja kamena, građenja mini hidrocentrala, bespravnog zidanja kuća, u režiji ili uz odobrenja lokalnih moćnika. Najslikovitiji primjer je mala hidrocentrala bivšeg košarkaša Mirze Taletovića Zlate, na rijeci Doljanka i području sela Zlate, koje je također stradalo u katastrofalnim poplavama.
Udruženje građana Za Doljanku godinama vodi pravnu bitku kojom nastoji zaustaviti ekocid na rijeci Doljanki u Jablanici i zaustaviti završetak gradnje Teletovićeve mHE. Iako je ovo Udruženje dobilo čak šest presuda i odluka kojima se potvrđuju njihovi argumenti u vezi propusta u provođenju zakona, pri čemu su iskazali sumnju u to da nadležne institucije pogoduju investitoru, ponovno je nastavljena praksa ignorisanja presuda ili njihovog selektivnog i proizvoljnog tumačenja.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je u to vrijeme vodila Edita
Đapo, u decembru 2022. godine ponovno je izdalo okolišnu dozvolu
investitoru Eko-Vat (vlasnik također Teletović) d.o.o. za mHe Zlate na vodotoku Doljanke u Jablanici, nakon što je prethodno pokušalo potpuno osloboditi investitora u pribavljanju okolinske dozvole. Prethodno je Kantonalni sud u Sarajevu sredinom 2022. poništio Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim je kompanija Eko-Vat oslobođena obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole.
Ovo ministarstvo je oslobodio investitora izrade nove Studije uticaja na okoliš u kojoj bi građani morali po zakonu učestvovati. Ujedno, Ministarstvo je investitora oslobodilo ispravljanja nedostataka već izrađene Studije na koje je prethodno Kantonalni sud u Sarajevu ukazao presudom kojom je prvobitno i poništena okolinska dozvola za Teletovićevu mHe.
Zbog svega navedenog, Udruženje je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavuprotiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na krivična djela zloupotreba položaja i nesavjestan rad u službi. Izdavanjem nove okolinske dozvole krajem decembra 2022. FMOIT je tako po treći put građanima Jablanice uskratilo pravo na obavezno učešće u postupku.
Kantonalni sud u Sarajevu je u julu 2023. ponovo poništio Rješenje Federalnog ministarstva okoliša iturizma kojim je kompanija Eko-Vat oslobođena obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresovane javnosti. U oktobru 2023. Kantonalni sud u Mostaru je poništio i dozvolu za rad mHe Zlate u Jablanici.
Konačno, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) u oktobru 2023. donijela je rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje dozvole za rad za proizvodnju električne energije, kao i zahtjev za sticanje statusa kvalifikovanog proizvođača podnosioca zahtjeva Eko-Vat d.o.o. Jablanica. Na ovaj način FERK konačno postupio u skladu sa zakonima, što je rezultat dugogodišnje pravne borbe Udruženja građana Za Doljanku. Prošlog četvrtka na petak mHe Zlate završila je u bujici.
GDJE JE OTIŠLO 1,5 MILIJARDI KM OD POPLAVA 2014. GODINE
Koliko je kobno ignorisanje struke i zakona, nažalost, pokazala je tragedija u poplavljenim općinama. Anes Podić, pozivajući se na članove zakona o Izazivanju opće opasnosti, podsjeća kakve sankcije očekuju odgovorne:
„Član 323 Izazivanje opće opasnosti (1): Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Član 328, Teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (2): Ako je krivičnim djelom iz člana 323. st. od 1. do 3.; člana 324. st. 1. i 2.; člana 325. st. 1. i 2. i člana 326. stav 1. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. Član 331, Neotklanjanje opasnosti (1): Ko blagovremenom prijavom nadležnom tijelu ili na drugi način ne poduzme mjere radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, (2): Ko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugog u poduzimanju mjera radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, prometne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.“
Do sada od početka tragedije u Jablanici i Buturović Polju niko nije uhapšen, niti se osjetio odgovornim za gubitak najmanje 20 života (za nekim ljudima se još traga). Javnost se uvjerava da „sistem nije zakazao“, no krivci se štite, a federalna vlast, koja se nedavno počastila skupocjenim limuzinama, ne preuzima odgovornost za nečinjenje i nepreveniranje, odnosno izostanak zaštite stanovništva.
Podsjećamo da je u BiH više od 850.000 zaposlenih koji, dakle, po tri osnova iz svojih plata izdvajajuza prirodne nesreće i vodne naknade.
Na nivou države to je mjesečno 12,75 miliona maraka, odnosno na godišnjem nivou 153 miliona KM. Ukupno je riječ o cifri od oko 1,5 milijardi maraka unazad 10 godina i poplava 2014.
Ako znamo da je malo šta konkretno urađeno na preveniranju poplava, uređenju korita rijeka i općenito zaštiti stanovništa u istom ovom periodu, pitanje koje se neumitno postavlja glasi: gdje i na šta je potrošen ovoliki novac koji su izdvajali građani BiH?
