Krivicu bivšeg premijera Republike Srpske Aleksandra Džombića, optuženog za zloupotrebu tešku 19,4 miliona KM, Republičko tužilaštvo dokazivaće sa 37 materijalnih dokaza, tri vještaka i 11 svjedoka među kojima je i sadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.Rekao je to u banjalučkom Okružnom sudu republički tužilac Radenko Janković na početku suđenja Džombiću.
Bivšeg premijera Republičko tužilaštvo tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja u vezi sa milionskim kreditima dodjeljivanim putem Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske zvorničkoj firmi “Energolinija” u iznosu od 19,4 miliona KM.
Proces protiv Džombića je počeo čitanjem optužnice, nakon čega je tužilaštvo sudu predalo 36 materijalnih dokaza.
Osim Tegeltije, među 11 svjedoka optužbe su i bivši direktori IRB RS Snežana Vujnić i Milenko Pavlović.
Džombićev branilac Zoran Bubić istakao je da njegov klijent nije učinio krivičnio djelo za koje ga terete i da će se to vidjeti i iz dokaza tužlaštva.
– Riječ je o vrlo čudnoj optužnici i čini mi se da su razlozi optuženja vanpravne prirode i izlaze iz domena fer postupka. Optužnica mog klijenta tereti da je vršio neprimjeren uticaj na članove kreditnog odobora IRB-a koji je odobrio kredit. Svi ti ljudi koji su u to vrijeme bili i članovi i tog odbora i Vlade RS i svi su kazali da nije bilo pritisaka – rekao je Bubić.
Naglasio je da su radnje za koje se njegov klijent tereti navodno izvršene 2012. godine, a optužnica se diže tek nakon desetak godina – 31. decembra 2021. godine.
– Sporni kredit su garantovala tri privredna društva među kojima su “Alumina” iz Zvornika i kredit je uredno otplaćivan duži niz godina. Vraćeno je šest miliona i to je dokaz da kredit može biti vraćen. Kasnije ko po zna čijem nahođenju “Alumina” tužila IRB RS koja izgubila spor – kazao je između ostalog advokat Bubić.
On je najavio da će odbrana imati pet do sedam svjedoka, a sve dokaze će predložiti kada tužilaštvo završi sa svojim.
Džombić nije želio da komentariše optužnicu, a u sudnici je potvrdio da se protiv njega ne vodi drugi postupak. Kazao je da je trenutno zaposlen i prima platu od oko 2.500 maraka, a od imovine ima kuću u Banjaluci površine 330 kvadratnih metara, apartman u Đenovićima u Crnoj Gori, te porše vrijedan oko 80.000 maraka.
Džombića optužnica tereti da je između ostalog, pozvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit zvorničkog preduzeća “Energolinija”, koje je bilo prezaduženo.
Prethodno je, dodaje se, 10. novembra 2011. godine Kreditni odbor IRB-a odbio zahtjev “Energolinije” za dodjelu kredita, jer je bila prezadužena i imala je problema u izvršavanju obaveza, a koje su 30. septembra 2011. godine iznosile 35,56 miliona KM. Sve je, dodaje se, jasno ukazivalo da postoji visok rizik da “Energolinija” neće biti u stanju da uredno vraća kredit.
Prema optužnici, Pavlović nije nije želio da pristane na zahtjeve Džombića da se odbori kredit već je podnio ostavku na mjesto direktora IRB-a.
– Nakon toga je, “Energolinija” Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit IRB-u u iznosu od 19.476.650 KM. Džombić je u svojstvu premijera, 26. januara 2012. godine potpisao zaključak Vlade Srpske kojim se zadužuje IRB da ponovo obradi zahtjev za kredit “Energolinije” i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit ponovo razmatra i usvoji – navodi se, između ostalog, u optužnici.
Dodaje se da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima IRB RS dalo mišljenje po kome se “Energoliniji” može odobriti kredit do dva miliona maraka.
Kako stoji u optužnici, Kreditni odbor IRB-a je 13. februara 2012. godine usvojio prijedlog po kome se predlaže da “Energoliniji”, da rukovodeći se finansijskim izvještajima, kreditnim potencijalom klijenta i uslovljavajući to donošenjem odluke Garantnog fonda o davanju garancije od 1.500.000 KM, odobri kredit do 6.240.000 KM.
Zatim je, navodi se u optužnici, Džombić 16. februara 2012. godine potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a, pošto je prethodno uticao na članove ovog odbora da se takva odluka i donese, kojom se “Energoliniji” odobrava kredit u iznosu od 19.400.000 KM.
Navodi se da je optuženi bio svjestan da korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati novac. Jemci su, ističe se, bili firme “Alumina” i “Alusil”, a ugovor je potpisan 10. maja 2012. godine, nakon čega je 19.400.000 KM isplaćeno “Energoliniji” 31. maja.
– Sredstva su samo djelimično bila upotrijebljena za investiciju za koju su tražena i to 10.654.878 KM, a dio sredstava je iznesen iz BiH – navodi se u optužnici.
Potom je, dodaje se, “Energolinija” kao korisnik kredita iz vlastitih izvora izmirivala obaveze po ovom kreditu dospjele samo do novembra 2012. godine.
– Nakon toga je obavezu vraćanja preuzela „Alumina“, koja je tu obavezu izvršavala samo do 31. decembra 2014. Godine – ističe se u optužnici. Pri tome je, naglašeno je, nanesena šteta u iznosu nevraćenog kredita IRB-u Republike Srpske od 19,4 miliona KM, na čiji teret je pala obaveza vraćanja kredita, pošto vraćanje glavnice kredita nije bilo ni počelo – stoji u optužnici.
