Nakon katastrofalnih poplava iz 2014. godine, postalo je jasno da je krajnje vrijeme da se korita i obale mnogobrojnih rijeka u Bosni i Hercegovini napokon moraju urediti, a kako bi se zaštitili građani i njihova imovina.
Uprkos tome, do danas nije mnogo toga urađeno. No, i ono što se radi, često se ne radi kako treba. Podsjetimo se samo na gradnju obaloutvrda u Goraždu, o čemu je Žurnal već nekoliko puta pisao.
Naime, u goraždanskom naselju Luka, obaloutvrda je napravljena u obliku zida, pa mještani iz svojih kuća umjesto u Drinu, gledaju u – zid! Pisali smo i o tome kako je nekim Goraždanima uzurpirano zemljište zbog izgradnje obaloutvrda, a da ih o tome niko nije ni obavijestio.
To nije sve. Žurnal je prvi pisao o tome kako je urbanističku saglasnost i odobrenje za gradnju izdao nenadležni organ. Njih je izdala nadležna služba tadašnje Općine Goražde.
Međutim, prema uredbi Vlade Federacije BiH iz 2014. godine, za izdavanje ovih akata nadležno je Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Inače, ovo ministarstvo je nadležno za izdavanje navedenih dozvola kada je riječ o građevinama i zahvatima o značaja za Federaciju BiH. Tu spadaju i regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama prvog reda kao vodne građevine od značaja za Federaciju.
Upravo zbog ovoga je federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić oglasio ništavim dozvole za gradnju obalutvrde.
BEZ DOZVOLA FEDERALNOG MINISTARSTVA
I dok se čeka da federalni inspektori izađu na teren i zaustave radove na obaloutvrdama u Goraždu, novinari Žurnala odlučili su provjeriti ko je izdao urbanističke saglasnosti i odobrenja za gradnju za zaštitne vodne građevine u drugim gradovima u BiH, na vodama prvog reda, odnosno na vodama prve kategorije.
U obzir smo uzeli pet projekata. Tendere je provela Agencija za vodno područje rijeke Save, a prema zvaničnim informacijama, obavještenja o dodjeli ugovora objavljena su sredinom 2020. godine.
Kada je riječ o uređenju desne obale rijeke Vrbas u Donjem Vakufu, dužine oko 50 metara, planirani su sljedeći radovi – AB konstrukcija, prilazno stepenište, uređenje kosina, popločavanje. Vrijednost projekta iznosi oko 85.000 maraka bez PDV-a. Urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje izdala je Općina Donji Vakuf putem svoje službe.
Uređenje lijeve obale rijeke Bosne u Zenici na potezu Bilmišće – Lukovo polje, dužine oko 200 metara, vrši se izradom kamene obaloutvrde. Radovi će koštati više od 250 hiljada maraka bez PDV-a. Urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje izdalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.
Naredna dva projekta koja ćemo spomenuti su iz općine Ključ.
Za sanaciju brane i uređenje obala rijeke Sane u MZ Zgon platit će se skoro 200 hiljada maraka. Inače, ovaj projekat obuhvata četiri objekta: rekonstrukcija brane, obezbjeđenje prolaza za raftere, izvođenje stabilizacionog praga i uređenje vodotoka – obaloutvrda. Potrebne dozvole izdala je Služba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko-pravne poslove Općine Ključ.
Ista služba izdala je urbanističku saglasnost i odobrenje za građenje za projekat uređenja obala rijeke Sane na dionici Gradski most – Sklop u općini Ključ, vrijedan oko 213 hiljada maraka.
Posljednji projekat kojeg ćemo navesti tiče se uređenja lijeve obale rijeke Bosne nizvodno od mosta u naselju Svrake u Vogošći, dužine oko 150 metara. Između ostalog, predviđena je gradnja obaloutvrde od lomljenog kamena utisnutog u beton. Sve košta oko 210 hiljada maraka. Neophodne dozvole izdala je Općina Vogošća putem svoje službe.
Dakle, niti jednu dozvolu nije izdalo Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Prema informacijama kojima raspolaže Žurnal, desetine regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina na vodama prvog reda napravljeno je bez dozvola federalnog ministarstva.
Podsjetimo još jednom na uredbu Vlade FBiH gdje se navodi da su regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama prvog reda, građevine od značaja za Federaciju. U vode prvog reda spadaju, između ostalih, Drina, Vrbas, Bosna i Sana.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja se „preskače“ i to nije prvi put. Podsjetimo samo da je nacionalne spomenike Stari grad Dubrovnik kod Ilijaša i Bobovac obnavljala firma koja nema potrebno ovlaštenje ovog ministarstva za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na nacionalnim spomenicima. Osim toga, ni Općina Vareš od Federalnog ministarstva prostornog uređenja nije pribavila potrebne dozvole za izvedene radove na Bobovcu.
Istovremeno, iz ministarstva nema adekvatne reakcije. Reakcija slijedi onda kada građani prijave nepravilnosti, kao što je to bio slučaj u Goraždu. U međuvremenu, provode se mnogi projekti bez dozvola nadležnih organa, a radove kasnije nerijetko izvode firme koje nemaju potrebna ovlaštenja koja su, zapravo, dokaz da neka kompanija može i zna izvoditi određene, specifične radove.
A, da se zakoni i uredbe poštuju, mještani goraždanskog naselja Luka danas vjerovatno ne bi gledali u zid, nego u Drinu s adekvatno uređenom obalom.
