„Deponija Krupačke stijene ne zadovoljava ni minimum uslova za rad“, potvrdio nam je, u telefonskom razgovoru, inspektor Odjeljenja za inspekcijske poslove Grada Istočno Sarajevo, koga smo kontaktirali da nam kaže u kakvom je stanju deponija na kojoj je vršio inspekcijski nalaz. Međutim, naveo je i da on lično smatra da Deponiju ne treba zatvoriti, jer, gdje onda sa otpadom iz Istočne Ilidže, Istočnog Novog Sarajeva i Trnova, pošto njihov otpad neće niko, ni Pale, ni Sokolac, ni Foča, pa “Deponija mora raditi da ne dođe do ekološke katastrofe”.
Kada smo ga pitali kako onda da se problem riješi, rekao je da su o tome ranije trebale razmišljati opštine koje odlažu otpad, te, svake godine izdvajati sredstva da se deponija dovede u stanje da ispunjava sve uslove i posjeduje sve dozvole.
Neformalna grupa građana „STOP nelegalnom odlaganju otpada na deponiju Krupačke stijene“ se obratila Javnom komunalnom preduzeću Trnovo, Opštini Trnovo i Gradu Istočno Sarajevo sa upitom da li su u proteklih pet godina izdvojena sredstva za sanaciju Deponije i ako jesu kako su ta sredstva utrošena. JKP Trnovo ništa nije odgovorilo. Opština je rekla da imaju informaciju da je Grad izdvojio 200.000 KM za sanaciju Deponije ali da ne znaju da li su i kako su ta sredstva utrošena. Grad je na kraju poslao preciznu informaciju i naveo da je 2019. godine izdvojeno 137.212,25 KM i prebačeno na račun JKP Trnovo, namjenski, za sanaciju deponije Krupačke stijene.
Grad Istočno Sarajevo je pomenutoj grupi građana, odgovarajući na njihov zahtjev po ZOSPI-ju, dostavio izvještaj JKP Trnovo o utrošku namjenskih sredstava, u kome su primjetne različite nelogičnosti.
JKP Trnovo je poslalo gradu izvještaj o utrošku sredstava prema kojem pravdaju sredstva u iznosu od 54.628,25 KM dodjeljena Rješenjem Grada Istočno Sarajevo od 09.09.2019. godine, te izvještaj o utrošku sredstva u iznosu 52.584,00 KM koja su dodjeljena Rješenjem Grada od 08.10.2019. Ukupan iznos pravdanih sredstava je 107.209,25. Kao što smo već naveli, Grad je poslao informaciju da je 2019. godine prebačeno preko 137.000 KM na račun JKP Trnovo, a sada imamo izvještaj o realizaciji prema kojem je utrošeno 30.000 KM manje. Postavlja se pitanje da li to znači da za ovu razliku nema pokrića u računima, odnosno, da je tih 30.000 KM „nestalo“ ili je Grad pogriješio i uplatio samo 107.209,25 KM koliko je JKP Trnovo i opravdalo.
Druga stvar koja „upada u oko“ jeste period utroška namjenskih sredstava. Kao što smo već ranije spomenuli, Grad je rješenjima od 09.09.2019. i 08.10.2019. godine prebacio novčana sredstva za sanaciju deponije na račun JKP Trnovo. Međutim, iz dokumentacije koju smo dobili na uvid, je vidljivo da je većina troškova kojim su opravdana sredstva u iznosu preko 107.000 KM, nastala u mjesecima prije nego su sredstva za sanaciju deponije uopšte dodjeljena.
Koliko je utrošak ovih namjenskih sredstava netransparentan i sumnjiv, govori i primjer javne nabavke koju je JKP Trnovo izvršilo u septembru 2019. godine. JKP Trnovo je, naime, uslugu krčenja šume, iskopa zemljišta, nasipanja puta i prevoza materijala u ukupnom iznosu od 23.600 KM „iscijepalo“, tako da je ugovorilo posao bez otvorenog javnog poziva, samo sa jednom firmom, direktnom nabavkom.
Na ovom slučaju JKP Trnovo je pokazao školski primjer netransparentnog procesa javnih nabavki, te, favoriziranja jednog dobavljača.
Podsjećamo, prema Zakonu o javnim nabavkama, moguće je direktno ugovoriti posao u iznosu do 6.000 KM, a sve preko tog iznosa mora ići na javni poziv. JKP Trnovo, vlasnik ove deponije koja ilegalno radi već godinama, čak ni ne pokušava da sakrije sve svoje sumnjive radnje, tako se u ovom slučaju nisu ni potrudili da sakriju na koji način je izigran zakon što pokazuju i ugovori koji su sklopljeni u svega par dana. Od firme kojoj su pogodovali u procesu direktne nabavke su dobili 4 fakture u vrijednosti ne većoj od 6.000 KM, a sve to kako bi se izbjegao javni poziv.
Nakon uvida u podatke na koje sve načine su trošena namjenska sredstva, otvara se pitanje: da li je postavljanje video nadzora na deponiju, kupovina zemljišta u iznosu preko 50.000 KM, plaćanje notarskih usluga, krčenje šume,… sanacija deponije?
I da li će ove aktivnosti doprinijeti tome da se crne procjedne vode sa Deponije ne slijevaju u rijeku Željeznicu, da građani ne osjećaju neugodne mirise, te da deponija dobije sve potrebne dozvole.
Pitanja su brojna. Kao i sumnje koje natransparentnost u poslovanju i finansijske dubioze u računima otvaraju.
Činjenica je da su 2019. godine potrošena namjenska sredstva u iznosu preko 100.000 KM, a da deponija ne ispunjava ni minimum uslova za rad te radi nelegalno, bez potrebnih dozvola.
I činjenica je da za sve ove godine takvog rada i neobezbjeđenja uslova za legalan rad, niko nije odgovarao.
