Aktivistima koji se zalažu za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u srednjem toku rijeke Bosne obratili su se ekolozi iz Kaknja, tvrdnjama da se u njihovoj općini, uz rijeku Borivu, kod Ponijera, nelegalno eksploatiše šljunak.
Takođe, izrazili su sumnju da betonski pogon kod Mehorića, te drobilice kamena na tom lokalitetu nemaju valjane dozvole i da će ove aktivnosti poremetiti životnu ravnotežu i ugroziti prirodu.
„Ukoliko se ne zaštiti područje uz ovu rijeku, koja se uliva u Trstionicu, a ona je pritoka rijeke Bosne, nestati će do sada sačuvane prirodne ljepote ovog kraja. Sve ovo se radi uz prećutnu saglasnost kakanjskih političara, koji i sami imaju interesa u ovom poslu i pogoduju nezakonitim eksploatatorima prirodnih minerala“ – navode zabrinuti ekolozi.
Na njihov apel za pomoć i podnošenje prijava inspekcijama FBiH, aktivisti za sprječavanje nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka u slivu rijeke Bosne spremno su se odazvali.
„Nastojaćemo im pružiti našu podršku, kao i obezbijediti pravnu pomoć i organizovanje, kako bi se na taj način uspješno oduprli onima koji atakuju na prirodu“, kaže aktivistkinja iz Maglaja Zumra Gušo.
Podsjećamo, područje Kaknja je sve više na udaru onih koji bi da, zarad profita po svaku cijenu, naruše ovdašnju prirodu, a do sada su se ekolozi tome prilično uspješno odupirali. Tako je zahvaljujući animiranju javnosti od strane ekologa i pritiscima na političare Općinsko vijeće Kaknja svojevremeno uskratilo saglasnost za dodjelu koncesije za izgradnju MHE “Trstionica”. Početkom ove godine stopirali su i pokušaj ubrzanog postupka davanja saglasnosti za provođenje koncesije za izgradnju MHE „Bilješevo“ na rijeci Bosni.
Akciona grupa „Za čisti sliv rijeke Bosne“ u okviru Eko-turističke kampanje u projektu “Čista rijeka Bosna” je u ranijem periodu uspješno organizovala akcije u cilju pobošanja čistoće obale uz ovu rijeku. Time su skretali pažnju na ekološke aktivnosti i podizanje ekološke svijesti, te pružali podršku općinskom ribolovnom udruženju, koje ulaže napore u cilju održavanja obala rijeke na području općine, i ukazuju nesavjesnima, kada je priroda u pitanju, da se odgovornije odnose prema njenoj zaštiti.
Kaknjsko područje, posebno u slivu rijeke Borive i Trstionice krije poseban i rijedak ekosistem koji je, po tvrdnjama ekologa, davno trebao da dobije adekvatnu zaštitu. Područje Gornje Trstionice i Bukovice je jedno od rijetko očuvanih šumskih područja na teritoriji općine Kakanj i zauzima površinu od oko 30 hektara. U Master planu razvoja turizma Kaknja navedeno je da je rijeka Trstionica ”kristalno čista rijeka bogata različitim vrstama riba”. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uradio je studiju “Valorizacija prirodnog prašumskog područja Gornja Trstionica – Bukovica” i dao prijedlog da se trajno zaštiti ovo prašumsko područje.
