Početkom maja održana je prva sjednica nove vlade FBiH, nakon koje je premijer Nermin Nikšić izjavio da su članovi uprave javnih preduzeća pozvani da svoje mandate stave na raspolaganje, te, kako je logično da oni koji su u javnim preduzećima trebaju dijeliti sudbinu Vlade, odnosno kada završi jedna Vlada, trebaju završiti i uprave koje je ona imenovala.
Stranačko imenovanje članova uprave javnih preduzeća je općepoznato i javna je tajna da su i prethodne uprave javnih preduzeća popunjavane stranački podobnim kadrovima. Međutim, ono što je dodatno problematično je to da su oni politički subjekti koji su se prije nego su došli na vlast zalagli za depolitizaciju javnih preduzeća, čim su došli do nje, odmah na prvoj sjednici Vlade pozvali članove uprava na ostavke, što je pokazatelj da će se politička imenovanja i dalje nastaviti.
Brojni medijski članci u kojima se već pominju određena imena budućih direktora javnih preduzeća ukazuju i na to da je malo vjerovatno da će biti ispoštovane zakonske procedure pri imenovanju novih uprava. Da se poštuje zakon, imena novih direktora javnih preduzeća ne bi mogla biti poznata.
U narednom periodu ostaje da se vidi na koji način će uprave javnih preduzeća biti razriješene. Zakonske procedure su jasne i razrješenja uprava su propisana i Zakonom o privrednim društvima, prema kojem se uprava može smijeniti zbog npr. neusvajanja godišnjeg izvještaja o poslovanju ili načinjene štete preduzeću, i Zakonom o javnim preduzećima, prema kojem se uprava može smijeniti zbog npr. sukoba interesa ili izvršenog krivičnog djela.
S druge strane i imenovanja novih uprava su detaljno propisana Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima i Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH. Za sada djeluje kako nova vlada nastoji sebi olakšati barem jedan dio procesa pozivajući članove uprava javnih preduzeća da sami daju ostavke. Ukoliko se to ne desi, vrlo je vjerovatno da će se pribjeći već dobro provjerenom načinu smjene uprave javnih preduzeća koji podrazumijeva “obaranje” izvještaja o poslovanju javnih preduzeća na sjednicima u Parlamentu FBiH. Neće iznenaditi i da se ta praksa manjka kontrole nad poslovanjem javnih preduzeća od strane Parlamenta nastavi i da ponovno svjedočimo sjednicama na kojima nema nikakve produktivne rasprave o poslovanju javnog preduzeća i dizanju ruku zastupnika kada se glasa o (ne)usvajanju izvještaja o poslovanju nekog javnog preduzeća prema nalogu i u skladu sa potrebama i interesima stranke.
Depolitizacija javnih preduzeća bi trebala biti prioritet nove vlade, jer je ona ujedno jedan od 14 uslova EU. Tačno je da se na brojnim pozicijama u javnim preduzećima nalaze stranački kadrovi, međutim, korištenjem istog recepta koji je već prisutan godinama ne dolazi ni do kakvih korjenitih promjena, a ignorisanje zakona predstavlja naročit problem. Prioritet koji je postavljen pred BiH od EU jeste depolitizacija kroz reformu upravljanja javnim preduzećima i kroz njihovo restrukturiranje. To sigurno nije depolitizacija kojom će se samo kadrovi jedne stranke zamijeniti kadrovima druge stranke.
Nova vlada FBiH kao i Parlament ne bi trebali ići već dobro utabanim stazama njihovih prethodnika kojima su javna preduzeća služila samo za ostvarivanje stranačkih interesa, a ne interesa građana. Potrebno se okrenuti prijeko potrebnim unapređenjima i vraćanju javnih preduzeća građanima, a to bi mogli postići time da čim prije usvoje Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u Fedraciji BiH, koji je premijer već povukao iz parlamentarne procedure, i donošenjem izmjena Zakona o javnim preduzećima. Neophodno je da javna preduzeća konačno posluju transparento, da postoji odgovornost za rezultate poslovanja javnih preduzeća i da postoji kontrola nad njihovim radom. Samo se na taj način može zaista krenuti ka depolitizaciji javnih preduzeća.
