Poslodavci u državnoj upravi ubuduće će prilikom odabira službenika za određenu poziciju u konkursnoj proceduri morati da provjeravaju da li je diplomu koju kandidati prilažu izdala akreditovana ustanova upisana u registar visokoškoslih ustanova u BiH. U protivnom, ukoliko kandidati koji nisu izabrani ulože žalbu, rizikuju da sudovi ponište izbor i postavljenje kandidata čiji fakultet nije u registru Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH.
Da je to tako, pokazuje primjer Zorana Mandića iz Bijeljine, koji je, nakon više od tri godine, uspio da se izbori da poslodavac kod kojeg je zaposlen postupi po odluci suda i poništi izbor kandidata Mare Lazić, čija Visoka škola za ekonomiju i informatiku iz Prijedora nije u registru Agencije BiH.
On se žalio Osnovnom sudu u Bijeljini da je diskriminisan po više osnova, podnijevši tužbu protiv MUP RS, Policijska uprava Bijeljina, Agencije za državnu službu i primljenog kandidata Mare Lazić. Sud mu je dao za pravo, a ključni razlog, što je potvrdio i bijeljinski Okružni sud, je što je konkursna komisija među posebnim uslovima priznala kao validnu diplomu Mare Lazić, a koju je izdala neakreditovana visokoškolska ustanova. Sud je našao da je diploma izabrane kandidatkinje izdana od Visoke škole za ekonomiju i informatiku Prijedor koja nije akreditovana, niti u registru Agencije HEA BiH. Te podatke dostavila im je Agencija, naglasivši da za tu školu nije proveden postupak akreditacije propisan Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju BiH, te iz tih razloga Lazić nije ispunjavala uslove iz člana 29 Zakona o državnoj služni.
„Prema članu 54 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, nadležni državni organii organizacije u BiH će u svrhu zaposlenja ili javne funkcije priznavati samo one akademske stepene i diplome koje izdaju akreditovane visokoškolske ustanove. Prvostepeni sud je osnovano zaključio da su pobijana rješenja nezakonita i zbog činjenice da izabrani kandidat nije imala ispunjen i posebni uslov konkursa koji se odnosi na postojanje odgovorajajuće školske spreme. Iz razloga što Visoka škola za ekonomiju i informatiku u Prijedoru, u kojoj je tužena stekla spornu diplomu diplomirani informatičar, nema akreditaciju koju ima u vidu propisana zakonske odredba“ – stoji u potvrđenoj presudi Okružnog suda u Bijeljini.
Na presude Osnovnog i Okružnog suda su učesnici u sporu uložili reviziju, ali su one u martu ove godine odbijene od strane Vrhovnog suda RS.
MUP RS, PU Bijeljina je od potvrde presude Okružnog suda od 25. avgusta prošle godine o poništenju izbora Mare Lazić gotovo pet mjeseci odugovlačio provođenje, pa je ono izvršeno tek 8. februara ove godine prijavom i intervencijom Upravne inspekcije.
„Umjesto mog izbora na mjesto načelnika Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije rukovodstvo PU 31. marta na to mjesto postavlja Tanju Ljubinković iz PU Zvornik, čime su uz nezakonitu odluku u našoj organizacionoj jedinici napravili višak zaposlenih, a u Zvorniku vjerovatno manjak. Ono što je siptomatično, izabrani kandidat takođe posjeduje diplomu neakreditovanog „Slobomir P Univerziteta“, čime svjesno ponovo donose nezakonitu odluku“, kaže za portal antikorupcija.info Zoran Mandić, koji se sa problemom obratio i neformalnoj grupi „STOP neakreditovanim fakultetima“.
Mandić je prošlog mjeseca ponovo „presavio tabak“ i sada su u ulozi tuženih MUP RS, PU Bijeljina i nezakonito postavljeni kandidat Tanja Ljubinković. Njega će pred sudom zastupati Savez sindikata RS posredstvom Službe za besplatnu pravnu pomoć, jer, kako kaže, nema sredstava za skupe advokate.
„Mislim da nećemo se u ovom slučaju pojaviti kao „zainteresovana strana“, kako nam je tražio Mandić, ali ćemo uz našu pravnu podršku nastojati da pomognemo u dijelu za koji možemo pružiti pomoć. U ovom slučaju se pokazalo da smo se kroz naše aktivnosti i podizanjem problema izdavanja diploma od neakreditovanih ustanova i zalaganjem da samo akreditovane kod Agencije HEA BiH mogu izdavati javne isprave, uhvatili u koštac sa istinskim problemima. Da li će ovaj slučaj pomoći studentima koji se opredjeljuju na studije u narednoj akademskoj godini i nastojati da upišu one fakultete čije im diplome na kraju školovanja omogućaja rad i u državnoj službi, ostaje da vidimo“, kaže član neformalne grupe studenata „STOP neakreditovanim fakultetima“ Goran Ristić.
