Bez korupcije duboko unutar institucija sistema, i to upravo onih čija je obaveza da se protiv korupcije i kriminala bore i od njih štite društvo, ne bi bilo ni slučaja Dragičević, slučaja ubistva dvadesetjednogodišnjeg banjalučanina u martu 2018. pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, u kojem je uloga policije i tužilaštva od samog starta bile krajnje sumnjiva.
Zato je i logično da je upravo u organizaciji udruženja građana “Put Pravde” i “Pravda za Davida i svu djecu u Bosni i Hercegovini”, u Banjaluci, u subotu, organizovana međunarodna konferencija na temu “Antikorupcijska kampanja i podizanje svijesti javnosti o radu Tužilaštva u Republici Srpskoj”.
I logično je da je konferencija počela i završila obraćanjem Davora Dragičevića, čija je borba za istinu o smrti njegovog djeteta, krajem 2018. godine, prerasla u dosad najmasovnije proteste protiv vlasti u RS, gušene silom i uskraćivanjem elementarnih ljudskih prava. I čiji je povratak u BiH, nakon skoro tri godine boravka u Austriji, gdje se “sklonio” pod ozbiljnim prijetnjama, obilježio i ovu konferenciju i proteklu sedmicu u BiH.
KORUPCIJA UBIJA OVU ZEMLJU
“Ja sam se vratio i ja sam slobodan. Nadam se da će javnost konačno shvatiti ciljeve naše borbe. Reakcije u Sarajevu su fenomenalne. Ključno u svemu i našoj borbi, radu tužilaštva i tužilaca je odgovornost. Bez odgovornosti nećemo ništa postići. Nijedan tužilac, sudija nisu oslobođeni odgovornosti.”, naveo je, između ostalog Dragičević.
Na konferenciji je učešće uzeo i Eric Larson, američki stručnjak za borbu protiv korupcije, angažovan od strane američke ambasade kao pomoć BiH u borbi protiv korupcije. Imao je izlaganje na temu “Integrativne istrage u slučajevima korupcije, uključujući i ulogu Tužilaštva RS”.
On je konstatovao da je korupcija u BiH, uključujući pravosuđe, rasprostranjena. A da korupciju treba prijaviti, čak iako ne vjerujete u pozitivan ishod.
“Korupcija uspijeva u tami i treba izaći na svjetlo. Cilj svakog korumpiranog službenika je da demotiviše građane. Vi imate pravo kroz izbore, građanske akcije, na društvenu izolaciju korumpirane elite.”, istakao je Larson. I poručio da je važno da nam pažnju, sa korupcije i potrebe borbe protiv nje, ne skrene umjetno stvorena kriza i lažne patriote.
“Korupcija ubija ovu zemlju. U BiH je ostalo 2,5 miliona ljudi. Kad se vozim Republikom Srpskom pusto je.”, ukazao je Larson na povezanost korupcije u zemlji i masovnog odlaska mladih i uopšte radnosposobnog stanovništva.
Jelena Marjanović, uvodničar na temu „Antikorupcijska kampanja i podizanje svijesti javnosti o radu Tužilaštva u Republici Srpskoj“ iznijela je podatak da čak 95,6% ispitanika, u anketi provedenoj u 8 gradova RS, smatra da je u okružnim javnim tužilaštvima prisutan visok stepen korupcije. Takođe, 43% ispitanika smatra da su rad i postupanje tužilaca u RS regulisani politikom. 40,6% građana smatra da su regulisani „vezama i poznanstvima“. Dok mali ostatak smatra da je to Zakon, Ustav ili da nije nikako regulisano.
Ovakvi rezultati ukazuju na to da građani smatraju da je visok stepen korupcije i zloupotrebe službenog položaja, prisutan upravo zbog toga što na rad tužilaca i tužilaštava utiče politika i politički čelnici.
Rezultata provedenog ispitivanja navode na zaključak da su postavljene hipoteze istraživanja potvrđene. A te hipoteze su:
H1: U Okružnom Javnom Tužilaštvu je prisutan visok stepen korupcije.
H2: Prisutno je miješanje političkih aktera u rad Tužilaštava u Republici Srpskoj.
H3: Na pozicijama Tužilaca se nalaze pojedinci sumnjivog morala i sa kriminalnom prošlošću.
H4: Građani Bosne i Hercegovine sa većim stepenom nepovjerenja u instituciju tužilaštva su takođe i građani koji su bolje informisani o radu tužilaštva.
H5: Građani koji nemaju povjerenja u instituciju tužilaštva takođe su i građani koji imaju veći stepen percepcije korupcije u radu ove institucije.
H6: Građani koji su bolje informisani o aktivnostima tužilaštva su istovremeno i građani koji ostvaruju veći uvid u koruptivne aktivnosti ove institucije.
PRAVOSUĐE KAO POPRIŠTE ILI CENTAR POLITIČKE BORBE
U okviru Panel diskusije na temu „Poznavanje rada Tužilaštva, stepena institucionalnog poverenja i percepcija zastupljenosti korupcije“, Sofija Grmuša i Merlina Ivić iz Udruženja „Put Pravde“ istakle su da građani smatraju da tužilac ne podliježe krivičnoj niti bilo kakvoj drugoj odgovornosti ukoliko namjerno opstruiše istragu te da za to ne snose odgovornost.
Takođe, smatraju da je u tužilaštvu prisutna velika zloupotreba službenog položaja u procesima, te, namjerno opstruisanja istraga. A da se to dešava zbog umješanosti političkih aktera, koji za takva ponašanje, kao ni tužioci, ne snose nikakva odgovornost.
Razlog za ovakvo stanje je u samoj kancelariji disciplinskog tužioca, gdje takođe postoji visok stepen korupcije i neprofesionalizma.
U institucijama tužilaštva prisutan je nedostatak koordinacije i saradnje među učesnicima u krivičnopravnom sistemu. Kvalitet mnogih krivičnih istraga je na vrlo niskom nivou.
U nekim slučajevima, tužioci ne pokreću gonjenje čak i kad postoje dokazi za to. Posebno je problematičan uticaj predstavnika vlasti na rad tužilaštva. Što sve u konačnici rezultira nekažnjavanjem zločina i odsustvom pravde.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava konstatovao je nepostojanje vladavina prava, kao ključni problem.
Advokat Ifet Feraget, detektovao je pravosuđe kao poprište ili centar političke borbe. I iznio stav da ključnu referencu za promjene predstavljaju “trgovi”-protesti-građanski aktivizam.
Srđan Blagovčanin iz Transparency international BiH istakao je da je centralni problem institucionalne zarobljenosti pravosuđa i politike, moć skoncentrisana u rukama šačice ljudi. I naveo da mehanizam funkcioniše tako da se “spavači” po institucijama aktiviraju onda kada je slučaj bitan onima koji su ih na odgovarajuće mjesto postavili. A da se ostali kontrolišu strahom od gubljenja posla, od nenapredovanja, od zamjeranja, strahom za porodicu idr.
Novinarka portala Žurnal Žana Gauk dala je viđenje iz ugla medija.
“Ne dobijemo saradnju sa tužilaštvom, nego dobijamo dijelove granata na adresu, djeca nam žive u strahu… Ovo društvo je nepravedno… Nemamo procesuiranja korupcije političkog vrha, koji su itekako upleteni, jer su napravili system koji djeluje po njihovoj mjeri… Žurnal ima 50 tužbi za klevetu, opstaje samo zbog nesebične podrške USAID-a, naši novinari su svaki dan na sudu.”
ZABORAVLJENI PRIEBEOV IZVJEŠTAJ O VLADAVINI PRAVA
Na pressici održanoj u pauzi ove konferencije, govorio je, između ostalih i Ozren Perduv, koji je podsjetio da je u decembru 2019. objavljen “Priebeov” izvještaj, o vladavini prava u BiH. Ali da, nakon 2 godine, možemo konstatovati da gotovo ništa iz tog izvještaja nije provedeno.
“Jedna od glavnih stavki navedenih u tom izvještaju jest da nema u BiH borbe protiv teških krivičnih djela i visoke korupcije. Evo prilika tužilaštvu BiH da, na primjerima Dragičević i Memić, primjerima teškog kriminala i visoke korupcije, dokaže da li je sve ono što je napisano u ovom izvještaju tačno, da li su se promjenili, da li se dešavaju ikakvi pomaci naprijed, to ćemo saznati, ja se nadam, u vrlo skorom periodu. Ako se ne desi to je zaista poražavajuća činjenica. Al, evo imamo svi nadu i vjeru da ćemo doći do pravde.”, naveo je Perduv. Te, dodao:
“Nakon 3 godine dočekali smo Davora Dragičevića i nastavljamo dalje s njim zajedničku borbu. Ja se nadam da ćemo čim prije doći do konačne istine i do konačne pravde, jer ovo zaista traje predugo.
Na testu je tužilaštvo BiH. Postoji Priebeov izvještaj, postoji mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Tu sve piše. Tužilaštvo BiH će pokazati u kom smjeru idemo – da li idemo u smjeru evropskih integracija i prosperiteta ili idemo ka potpunom sunovratu.”