Pojašnjenja predstavnika Vlade FBiH nisu zaustavila glasna negodovanja dijela poslodavaca i analitičara. Upitno je, tvrde, oko 30.000 radnih mjesta. Da ne bi došlo do masovnog otpuštanja koje su najavili, zahtijevaju vanrednu tematsku sjednicu u Parlamentu FBiH sa samo jednom tačkom – donošenje zakona o smanjenju zbirne stope doprinosa. U suprotnom, protesti.
“Naša cijena rada je postala veća od cijene rada u Češkoj, čija je privreda veća od cijelog Zapadnog Balkana, a kamoli BiH”, navela je Adela Ramić, edukatorica za biznis i finansije.
Za svakog radnika i poslodavca u BiH ključno je razumijevanje razlike između neto i bruto plate, kao i svih obaveza koje proizilaze iz plata.
Obračun plata u BiH uključuje:
- doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje,
- doprinos za zdravstveno osiguranje,
- doprinos za osiguranje od nezaposlenosti,
- porez na dohodak.
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj, doprinosi se obračunavaju na temelju bruto plate. Dakle, ona obuhvata neto platu zaposlenih pomnoženu s utvrđenim koeficijentom plus doprinosima iz plate.
Udio u doprinosima koji plaća zaposleni u FBiH iznosi 17% za PIO, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Ukupno 31% na teret radnika. S druge strane, udio u doprinosima koji plaća poslodavac u FBiH iznosi 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. To znači ukupno 10,50% na teret poslodavca.
“U odnosu na dosadašnju najnižu platu od 619 KM, gdje su ukupni troškovi poslodavca s porezom i svim doprinosima bili nešto manji od 1.050 KM, sada će ti ukupni troškovi poslodavaca za one s najnižom platom biti 1.726 KM, što je za nekih 670 KM više ili za 65% više, što je značajno povećanje”, naglasio je Milan Dmitrović, voditelj savketovanja u Reviconu Sarajevo.
Istovremeno, za povećanje najniže plate sa 900 KM na 1.050 KM bori se i Savez sindikata u RS. U ovom, kao i u drugom entitetu BiH, udio u doprinosima koji ide na teret radnika iznosi 31%. 18,5% izdvaja se za PIO, 10,2% za zdravstveno osiguranje, 0,6% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i 1,7% za zaštitu djece. S druge strane, za razliku od FBiH, ukinuti su doprinosi koji idu na teret poslodavaca.
“Važno je napomenuti da je trošak najniže plate u Republici Srpskoj, trenutno, za skoro 300 KM viši nego u FBiH. Naravno, jer je najniža plata tamo viša. Tako da su ukupni troškovi viši u Republici Srpskoj trenutno, uprkos tome što RS već odavno nema onih 10,5% doprinosa na plate koji idu na teret poslodavcima. Sve do usvajanja i početka primjene novih fiskalnih zakona – zakona o porezu na dohodak i zakona o doprinosima, da će se ta razlika očitovati u FBiH”, dodao je Dmitrović.
Iako je, prema riječima premijera FBiH to naredni korak, poslodavci skeptični.
“Fokus press konferencije jeste u sklopu fiskalnih reformi i reformi povećanja plate. Stavlja se fokus na one koji daju novac u koverti. Time mislim da se dokazuje spremnost poslodavca da pruži radnicima bolje uslove, ali bojim se da parametri koji su smatrani relelvantnim, po našem mišljenju, nas malih poslodavaca ili onih koji imaju do 2.000 zaposlenih, definitivno nisu konsultovani”, smatra poslodavac Feđa Delić.
Efekti odluke o povećanju najniže plate u FBiH tek će se mjeriti jer uprkos dijelu glasnog protivljenja, povlačenja ove odluke, kako je naglasio premijer ovog entiteta, nema.
