Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, predstavnici Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i Centralne izborne komisije (CIK) potpisali su 21. juna u Sarajevu deklaraciju kojom su potvrdili svoju posvećenost i izrazili riješenost da se bore protiv i osude sve manifestacije govora mržnje.
Na sastanku je također istaknuto da postoji potreba da se ojača saradnja između relevantnih institucija, da se ojača svijest o govoru mržnje i njegovom uticaju, te da se snage udruže radi sprečavanja i suzbijanja ove pojave.
Ombudsmanka Jasminka Džumhur je, kako je saopćeno na stranici UN-a, naglasila da “tolerancija, u društvu različitosti, uspostavljena na principima očuvanja digniteta svake individue, bez obzira kojoj grupaciji pripada, pretpostavlja uspostavljen efikasan zakonodavni i institucionalni okvir za sprečavanje i prevenciju govora mržnje”.
“Pozivanje na slobodu izražavanja ne može biti opravdanje za korištenje govora mržnje, zbog čega mediji, kao kanal komunikacije, imaju ogromnu odgovornost”, kazala je ona.
Nives Jukić je pojasnila da je bitno blagovremeno reagirati i prevenirati mogući govor mržnje.
“Insistiranje na odgovornosti za izgovorenu riječ mora biti dominantno, a time mora biti i efikasnija uloga državnih institucija, civilnog društva i regulatornih tijela. Ključno je uspostaviti efikasne mehanizme na prevenciji, zaštiti i sankcioniranju govora mržnje u našem društvu. Pored činjenice da su uspostavljena regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kako bi se prevenirao i suzbio govor mržnje, vrlo je važno da mediji i ličnosti iz javnog života budu svjesni svoje odgovornosti i uticaja koji imaju na javnost”, rekla je ombudsmanka Jukić.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, naglasila je da su “u Bosni i Hercegovini prisutni diskriminatorni stereotipi o ulogama i odgovornostima žena i muškaraca u porodici i društvu, što podstiče seksističke i mizogine stavove”.
Kako je istakla, žene su često izložene govoru mržnje na osnovu spola, posebno novinarke, političarke, aktivistice i generalno sve braniteljice ljudskih prava.
“Neophodno je obezbijediti zaštitu svih braniteljica ljudskih prava kako bi im se omogućilo da slobodno obavljaju svoje važne poslove bez straha ili prijetnje nasiljem ili uznemiravanjem. Sada, u vrijeme predstojeće predizborne kampanje, posebno je važno skrenuti pažnju medija, političkih aktera i šire javnosti o neprihvatanju seksističkog i mizoginog prikazivanja žena – političarki u medijima i ukazivati na važnosti pozitivnih prikaza žena kao aktivnih pokretača promjena u društvu”, kazala je ona.
Kako se navodi na stranici UN-a, predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je naglasio važnost podizanja svijesti i edukacije birača i najšire javnosti, kako bi prepoznali sve oblike govora mržnje ispoljene od političkih zvaničnika, kandidata i njihovih pristalica.
Amela Odobašić iz RAK-a je navela kako, za one koji se bave medijskim slobodama, ne postoji problematičnije pitanje od govora mržnje.
“Bavljenje govorom mržnje predstavlja kompleksan i multidimenzionalan zadatak, u koji trebaju biti uključeni svi relevantni sudionici u društvu”, smatra ona.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald pohvalila je ovu posvećenost institucija, naglasivši da je “uloga institucija s mandatom za praćenje, reguliranje i rješavanje problema diskriminacije i govora mržnje ključna u današnjem svijetu brzog protoka informacija”.
“U zemlji u kojoj su toksični govor mržnje i dezinformacije sveprisutni i brzo se šire, ove institucije mogu biti primjer, pokazujući nultu stopu tolerancije prema svim oblicima govora mržnje. Riječi, komentari i prikazi s namjerom targetiranja određene skupine nikada nisu prihvatljivi i često uzrokuju stvarnu štetu. Svi mi imamo ulogu u osiguravanju bezbjednog javnog prostora kako bismo zaustavili mržnju”, istakla je ona.
Tim UN-a u BiH nastavit će da pruža podršku naporima u borbi protiv govora mržnje, kao i borbi protiv širenja lažnih i pogrešnih informacija, a prema globalnom Akcionom planu UN-a za borbu protiv govora mržnje i mjerama za govor bez mržnje.
