Organizacija Justice and Environment (J&E), čije mreže je član i Centar za životnu sredinu, na osnovu finansiranja Evropske fondacije za klimu preduzela je ciljano istraživanje mogućih pravnih strategija koje treba primijeniti u cilju podrške dekarbonizaciji evropskog sektora čelika.
Istraživanje je sprovedeno u 6 zemalja unutar i van Evropske unije, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Mađarska i Poljska. Neke od ovih zemalja imale su značajnu industriju čelika prije 30 godina, a neke su čak do danas zadržale značajne kapacitete za proizvodnju čelika. Projekat se zasnivao na dva glavna stuba: pravnom i tehničkom. Kao polaznu tačku, J&E istraživači su identifikovali jedan veliki proizvodni pogon čelika u svojim zemljama. Identifikacija je zasnovana na nivou zagađenja koje proizvodi takvo postrojenje za razliku od proizvodnog kapaciteta postrojenja za proizvodnju čelika. U okviru ovog procesa identifikacije, naše kolege su pokušale da pribave relevantnu tehničku i pravnu dokumentaciju ovih objekata bilo putem javno dostupnih baza podataka ili putem zahtjeva za pristup informacijama. Pravni dokumenti su prvenstveno pokrivali zahtjeve za izdavanje dozvola i same dozvole koje su izdali nadležni organi za zaštitu životne sredine spomenutih zemalja, dok su tehnički dokumenti uglavnom bili prateći dokumenti za takve prijave.
Od ovog trenutka, projekat se odvijao na dva paralelna kolosijeka:
- Što se tiče pravnih aspekata, kolege iz J&E-a su otkrile regulatorni režim koji se primjenjuje na postrojenja za proizvodnju čelika i pripremili odgovarajuće nacionalne pravne studije o tome kako se upravlja ovim sektorom.
- Paralelno sa tim, tehničkom stručnjaku je data dozvola za izdavanje sa zahtjevom da pripremi kratku procjenu u kojoj mjeri je izabrano postrojenje za proizvodnju čelika i njegov rad u skladu sa takozvanim očekivanjima Evropske unije o najboljoj dostupnoj tehnologiji.
Kao završni korak projekta, pravni eksperti su, respektivno za svoje zemlje, pripremili pravne strategije na osnovu važećih zakona, dostupnih pravnih lijekova i nalaza tehničkih stručnjaka kako bi predstavili koji mogući pravni putevi postoje za doprinos dekarbonizaciji industrije čelika u ovih šest zemalja pravnim putem.
Nalazi istraživanja su bili sljedeći:
- Ni u jednoj od zemalja nije bio problem dobiti pristup relevantnim informacijama o odabranim objektima. U većini zemalja, obično zemalja članica Evropske unije, ovi podaci su bili dostupni u javno dostupnim elektronskim registrima. U Bosni i Hercegovini, koja nije članica EU, podatke je bilo moguće dobiti od nadležnog organa.
- Shodno tome, kolege nisu identifikovale neophodne pravne radnje za poboljšanje pristupa informacijama, međutim, bilo je nekoliko prijedloga da se poboljša pristup javnosti takvim dokumentima. Na primjer, u Hrvatskoj se savjetuje zahtjev za pristup pratećoj dokumentaciji, dok se u Češkoj preporučuje podnošenje zahtjeva za informacije kako bi se dobio pristup konsolidovanoj dozvoli i instalaciji. U Poljskoj je korisno podnijeti žalbu ako objavljivanje dozvole značajno kasni.
- Iako tokom našeg istraživanja nisu bile u toku nikakve administrativne procedure, kolege iz J&E i dalje su istraživale pravne puteve kako bi osigurale da je pogođena javnost na odgovarajući način uključena u povezane procese donošenja odluka. Svi istraživači zemalja učesnica zaključili su da je u slučaju izostavljanja javnosti iz odgovarajućih procedura to razlog ili za podnošenje administrativne tužbe ili čak za podnošenje tužbe protiv dozvole izdate nakon takvog postupka.
- Možda je najvažniji i najzanimljiviji nalaz projekta da li odabrani objekti ispunjavaju uslove najbolje dostupne tehnologije koju propisuje Evropska unija. U tom pogledu, nalazi su veoma slični po tome što tehnički stručnjaci za objekte nisu identifikovali veće neusaglašenosti. U nekim zemljama uočeni su manji problemi. Na primjer, u Češkoj usaglašenost sa zahtjevima za praćenje nije bila u potpunosti obezbijeđena, a u Mađarskoj neki dijelovi tehnologije nisu bili ažurirani prema tehničkim izvještajima.
- Kao zaključak, istraživači su predložili sljedeće zakonske korake kako bi se osiguralo da odgovarajući objekti industrije čelika daju svoj najbolji doprinos ublažavanju klimatskih promena kroz dekarbonizaciju industrijskih procesa:
- pokretanje postupaka praćenja kod nadležnog organa
- pokretanje tzv. ažuriranih postupaka kod nadležnog organa u slučaju da neki dijelovi dozvole zastarijevaju
- pokretanje postupka revizije dozvole kod nadređenog organa
- prijavljivanje većih povreda uslova dozvole policiji ili javnom tužiocu
- pokretanje grupne tužbe ili postupka actio popularis protiv operatera u slučaju da su pogođene zajednice pretrpile štetu
- identifikovane su i dvije vrste nadnacionalnih procedura:
- obavještavanje Komiteta za poštovanje Arhuske konvencije ako se krše pravila Konvencije i
- pokretanje postupka za povredu prava u Evropskoj komisiji u slučaju da je to prikladno
Zaključci:
J&E-ovo istraživanje ističe potencijal zakonskih strategija za pomoć u dekarbonizaciji sektora čelika u šest evropskih i susjednih zemalja. Kroz integrisanu pravnu i tehničku analizu, projekat je mapirao regulatorne okvire, usklađenost sa EU standardima i predložio praktične mjere za poboljšanje ekoloških performansi u proizvodnji čelika.
Ključni nalazi potvrđuju da je pristup informacijama u vezi sa objektima generalno zadovoljavajući, iako su u određenim jurisdikcijama preporučena manja poboljšanja u javnoj dostupnosti. Usklađenost sa najboljom dostupnom tehnologijom u EU je generalno u redu, iako su uočeni neki manji nedostaci, kao što su neadekvatne prakse praćenja u Češkoj i zastarjele tehnologije u Mađarskoj.
Studija identifikuje pravne alate koji se mogu koristiti da bi se omogućila dekarbonizacija: pregled dozvola, ažuriranje i sprovođenje, kao i nacionalne i međunarodne procedure gdje je to potrebno. Upotreba ovih alata će bolje uskladiti industriju čelika sa klimatskim ciljevima i ekološkim učinkom država.
Ovo istraživanje pruža sveobuhvatan okvir za pravnu akciju i tehničku procjenu za pokretanje održivosti u industriji čelika. Ona služi kao osnova za buduće akcije, utirući put održivijoj budućnosti za industriju čelika.
